Književna kritičarka Nataša Govedić piše o dva romana koji se bave temom gubitka očeva: "Jezeru" Ane Brnardić i "J kao Jastreb" Helen Macdonald. I Brnardić i Macdonald otvoreno govore o tome da je očeva smrt nenadoknadiva i da je "uronjenost u ljubav" koju ti roditelj poklanja nešto što treba "prevesti dalje", roditi novi planet intimnosti, koji može biti "raspršen na lišće u krošnji", ali i fokusiran na vlastitu djecu, prijatelje, ostatak obitelji – ili na bilo kakvu radikalno strastvenu zaokupljenost. Bez toga žalovanje neće "magično" proći
Književna kritičarka Nataša Govedić piše o dva romana koji se bave temom gubitka očeva: "Jezeru" Ane Brnardić i "J kao Jastreb" Helen Macdonald. I Brnardić i Macdonald otvoreno govore o tome da je očeva smrt nenadoknadiva i da je "uronjenost u ljubav" koju ti roditelj poklanja nešto što treba "prevesti dalje", roditi novi planet intimnosti, koji može biti "raspršen na lišće u krošnji", ali i fokusiran na vlastitu djecu, prijatelje, ostatak obitelji – ili na bilo kakvu radikalno strastvenu zaokupljenost. Bez toga žalovanje neće "magično" proći
Poljski pjesnici i pisci imali su cenzore. U redakcijama časopisa i izdavačkih kuća sjedili su partijski poslušnici koji su kontrolirali što se piše i je li to, iz očišta režima, prihvatljivo. Dakle, po redakcijama su sjedili neki ćate, pokorni pred vlašću, vjerni njezinim idejama i njezinoj hipokriziji, i pomno čitali poljske autorice i autore. Svaki njihov roman, pjesmu, esej. Cenzori su znali da je književnost važna i da im dobri pisci nisu saveznici. Zamislite da danas članovi HDZ-a i DP-a čitaju domaće pjesnike i pisce, pa makar i zato da bi ih zabranili! Ali naša vlast ne čita ništa. I to se vidi
Londonski psihoanalitičar, poznat hrvatskim čitateljima po knjizi "Život pod povećalom", upravo je objavio novu knjigu "Love's Labor: How We Break and Make the Bonds of Love" u kojoj kaže da brak može uspjeti samo ako prihvatimo da smo svi istodobno velikodušni i okrutni, posebni i sasvim obični
Pred vama je naš tradicionalni popis za ljetno čitanje – i ove godine na popisu je stotinu knjiga, a knjige smo razdijelili u tri skupine: stranu beletristiku, stranu publicistiku te domaću književnost i publicistiku. Knjige na listi poredane su abecednim redom, prema prezimenima autora. Kao i prethodnih godina, pri sastavljanju liste vodili smo se načelom da je ljeto vrijeme kad imamo najviše vremena za čitanje, a ne nužno vrijeme rezervirano za "lakšu" literaturu
Poljski pjesnici i pisci imali su cenzore. U redakcijama časopisa i izdavačkih kuća sjedili su partijski poslušnici koji su kontrolirali što se piše i je li to, iz očišta režima, prihvatljivo. Dakle, po redakcijama su sjedili neki ćate, pokorni pred vlašću, vjerni njezinim idejama i njezinoj hipokriziji, i pomno čitali poljske autorice i autore. Svaki njihov roman, pjesmu, esej. Cenzori su znali da je književnost važna i da im dobri pisci nisu saveznici. Zamislite da danas članovi HDZ-a i DP-a čitaju domaće pjesnike i pisce, pa makar i zato da bi ih zabranili! Ali naša vlast ne čita ništa. I to se vidi
Živjela je između Istoka i Zapada, u najburnije vrijeme neprestanog konstruiranja i dekonstruiranja povijesti, baš kao što su činili njezini junaci: pisali su i brisali, ispunjavali listove i bilježnice, pa ih uništavali, dok je istina bila „kostur iz ormara“ koji se skrivao od nepoželjnih pogleda. U "Jučer" je sadržano sve što nas je i u njezinoj trilogiji o blizancima oduševljavalo, zbunjivalo (ili žestilo), uznemiravalo: nepostojanje geografskih referenci, iznenadne mijene perspektive i vremena, rat, nasilje, smrt, laži, turobnost, očaj, dvostruki identiteti, nezatajena seksualnost…
Čitajte svježe.
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Zagovaranje nenasilja susreće se sa skeptičnim odgovorima iz cijelog političkog spektra. Najčešći argument je da imamo pravo na samoobranu i da nasilje treba ostati jedna od taktika koje nam stoje na raspolaganju za rušenje nasilnih režima kao što su aparthejd, diktatura ili totalitarizam. No što razlikuje nasilje režima od nasilja koje ga nastoji srušiti? Je li uvijek moguće utvrditi tu razliku? Što ako je nasilje vrsta fenomena koji "neprestano izmiče iz ruku"? To su pitanja koja postavlja američka filozofkinja u knjizi "Sila nenasilja"
Finski filozof i psiholog Frank Martela u svojoj knjizi "Divan život", što ju je upravo objavila zagrebačka Planetopija, upozorava da smo vjeru u Boga i kozmički red zamijenili slijepom vjerom u sreću i time sami sebi izazvali duboku egzistencijalnu krizu. Sreća je postala kulturna norma; uručen nam je moralni sustav u kojem se dobrota mjeri time koliko se dobro osjećamo. Umjesto da tražimo smisao života, vrijeme je da se okrenemo – smislu u životu
Rumunjsko-američki filozof Costica Bradatan u knjizi "U slavu neuspjeha" koju je objavila nakladnička kuća TIM press pokazuje zašto je neuspjeh za ljudska bića presudan. Naš nas odnos prema neuspjehu oblikuje, dok je uspjeh sporedan i kratkotrajan te ne otkriva mnogo. Bez uspjeha možemo živjeti, no uzalud život ako se ne pomirimo s našim nedostacima, nesigurnostima i smrtnošću, manifestacijama neuspjeha
Još od Hobbesa i Rousseaua - uvjetno rečeno, jer nisu suvremenici – traje ta prepirka: jesu li ljudi po prirodi loši, sebični i zli pa im treba civilizacija kao glazura, ili su ljudi intrinzično dobroćudni, a privatno vlasništvo i civilizacija su ih pretvorili u vukove? Nizozemski povjesničar i jedan od najistaknutijih mladih europskih mislilaca Rutger Bregman u svojoj novoj knjizi, "Ljudski rod", iznosi revolucionarnu hipotezu – realistično je pretpostaviti da smo dobri
Nakladničke kuće Sandorf i Mizantrop objavile su nedavno kapitalno djelo Marthe C. Nussbaum, "Izdizanje misli: inteligencija emocija", na gotovo 800 stranica, u kojem jedna od vodećih filozofkinja današnjice sastavlja sveobuhvatnu teoriju emocija kao polazište za stvaranje dobre etičke teorije
U kolovozu 2015. godine u američkom domu Marine Abramović u Hudsonu sastale su se umjetnica i njezina prijateljica i psihoanalitičarka Jeannette Fischer. Četverodnevni razgovor prerastao je u knjigu koju je objavila nakladnička kuća Geopoetika iz Srbije, a koja je krajem 2019. godine predstavljena i na pulskom Sajmu knjige
Pjesnikinja, esejistica, književna kritičarka i jedna od najmlađih urednica časopisa New Yorker Meghan O’Rourke u svojoj knjizi "The Long Goodbye: A Memoir" piše o svom iskustvu žalovanja za majkom koja je umrla od karcinoma
Ljudska bića su tajanstvena, divna, opasna stvorenja. Istodobno smo ranjivi i nevjerojatno otporni. Sposobni smo za veličanstveno stvaranje, ali i silno razaranje. Većinu vremena čini se da nemamo nikakvu kontrolu nad životom, no usprkos tome svi želimo biti sretni. Knjiga psihijatra i psihologa dr. Roberta Waldingera i dr. Marca Shulza, voditelja i suvoditelja slavnog Harvardskog istraživanja o razvoju odraslih – koje traje već 84 godine! – konačno daje neke (znanstvene) odgovore na pitanja o sreći. Sretnima nas, naime, čine kvalitetni odnosi
Simbolika duševnog rasta provodni je motiv prve zbirke poezije pjesnikinje Ane Jurišić – ona u temu i motiv ulazi kao dovršena pjesnikinja, iako do jučer za nju nismo ni znali: gdje li se samo skrivala, i zašto. "Harikla" je decentno, i daleko od klišeja, napunjena simbolima tarota, astrologije, egipatske i biblijske (starozavjetne) mitologije – duboki rad "nevidljivih tranzicija" zahtijevao je, očito, i duboko poniranje, ne samo na tamnu stranu bića, nego i u arheologiju književne prošlosti
Darwish je najpoznatiji predstavnik palestinske "poezije otpora" koja od sredine 20. stoljeća postaje jednim od najvažnijih pjesničkih pravaca unutar arapske književnosti. Darwish i njegovo djelo postali su “metafora za stradanje”, kako Palestinaca, tako i ostalih potlačenih ljudi u suvremenom svijetu
Antologija "Beat", koja u izboru i prijevodu Voje Šindolića donosi više od stotinu pjesama sedmorice najvažnijih pjesnika Beat generacije, prvi je naslov nove biblioteke samoPDF. U njoj će se objavljivati pjesničke knjige čija naglašena vizualna i grafička struktura zahtijeva potpunu kontrolu nad izgledom stranice kako bi se očuvala puna oblikovna, ritmička i značenjska preciznost pjesničkog izraza
Louise Glück simbolički Perzefonu koristi slično kao Dante Vergilija: Perzefona je putnica što korača zajedno s Koscem, "živomrtvi" podsjetnik na gubitak, ne samo onaj koji smrt donosi, nego i koji smrti prethodi – božica je lirskom subjektu i čitatelju utjelovljeni "memento mori". Istodobno, Glück u Perzefoninoj ženskoj priči pronalazi paralelnosti s vlastitim, ali i univerzalnim ženskim iskustvom
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više