Kanadska pjesnikinja, autorica eseja, prevoditeljica i filologinja Anne Carson, rođena 1950. u Torontu, tek je devetnaesta žena koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost, dodijeljenu 119 puta od 1901. godine. Švedska akademija dodijelila joj je u četvrtak Nobelovu nagradu i milijun eura za, kako se navodi u obrazloženju, "njezin odvažan i inventivan opus koji je, u razigranom dijalogu s klasičnom tradicijom, stvorio nove forme za suvremenu književnost"
Na ukupno 630 stranica knjige "Moderne misleće žene: intelektualna povijest žena u Hrvatskoj 19. i 20. stoljeća", koju su uredile Ana Batinić i Marijana Kardum, sakupljeni su vrlo različiti tekstovi hrvatskih autorica objavljivani u razdoblju od kraja 19. pa sve do kraja 20. stoljeća: od programskih članaka, dnevničkih i memoarskih zapisa, fikcije, stručnih članaka, reagiranja, pogovora. Mnogi od njih nikad prije nisu bili objavljeni. U nedavno objavljenim memoarima učiteljica Jelica Belović Bernadzikowska svjedoči o nizu patoloških društvenih pojava usmjerenih protiv žena na prijelomu stoljeća, a implicitno naznačuje da je i sama bila žrtva neželjene seksualne pozornosti Ise Kršnjavoga
Naslov "Radost života" nije paradoks, nego ključ cijele knjige. Ovo nisu memoari o zaboravljanju boli niti o jednostavnom "pobjedničkom" izlasku iz traume. To je knjiga o pokušaju da čovjek prihvati kako u istom životu mogu postojati ljubav i izdaja, sreća i užas, slomljenost i snaga – a da ono najgore što mu je učinjeno ipak ne dobije pravo odrediti sve što on jest
Za čitatelje koji su kroz prethodne knjige zavoljeli Feyre, Rhysanda i Noćni dvor, "Dvor srebrnih plamenova" nudi poznati svijet iz bitno drukčije perspektive. Za one kojima je Nesta bila najteži lik za voljeti, upravo bi ova knjiga mogla biti ona koja će ih natjerati da je vide iznova. A za serijal u cjelini to je prijelomna točka: priča više ne pripada samo Feyre
Nakon izvanrednog uspjeha djela "Kapital i ideologija" Claire Alet i Benjamina Adama (Sandorf, 2024.), ova strip-adaptacija "Kratke povijesti jednakosti" talentiranog ilustratora Sébastiena Vassanta i svjetski poznatog strip-scenarista Stephena Desberga u odličnom prijevodu Marka Gregorića omogućit će široj publici da bolje razumije i usvoji Pikettyjeve ideje
Nakladnička kuća Petrine knjige upravo je, u prijevodu Maje Zorice Vukušić, objavila memoare Francuskinje koju je suprug drogirao i silovao s 50 drugih muškaraca. Gisèle Pelicot, koja se rastala od supruga zlostavljača i vratila djevojačko prezime, odlučila je da se suđenje otvori za javnost: ojačala je, više nije bila osoba koja je sve izgubila. Pored toga, ljeto prije suđenja preko prijatelja je upoznala brižnog i pristojnog udovca, u knjizi ga samo naziva Jean-Loup, s kojim je započela vezu
Erazmo Roterdamski uglavnom se nije upuštao u duboka pitanja skolastike i teologije, radije je isticao iskrenost jednostavne vjere, Kristove moralne poruke, težnju čestitom i skromnom življenju. Premda su dugo bila zabranjena, Erazmova djela ipak su kružila među učenim ljudima i njegove su ideje doživjele preporod u vrijeme prosvjetiteljstva koje ga je smatralo pretečom racionalizma. Čitajući danas Erazma bjelodano je koliko su teorija i praksa izvornog kršćanstva u diskrepanciji, da je jedva išta ostalo od Kristovog nauka… Književna kritičarka Jadranka Pintarić piše o knjizi Erazma Roterdamskog "O svijetu i smrti" (Preziranje svijeta, Priprava na smrt, Utješni govor o smrti, Smrt i pogreb) koju je preveo Branko Jozić, a lani objavila Kršćanska sadašnjost
Čitajte svježe.
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Prijava na newsletter
Filozofija
"Još od tog čudesnog perioda koji je obilježio prijelaz iz sredine 19. u 20. stoljeće sociologija se bavi istim opsesivnim pitanjima: Hoće li propadanje vjere i zajednice ugroziti društveni poredak? Hoćemo li moći živjeti smislen život u izbivanju svetosti? Štoviše, Maxa Webera mučili su problemi kojima su se bavili i Dostojevski i Tolstoj: ako se više ne bojimo Boga, što će nas učiniti moralnima? Ako se više ne prepuštamo i nismo vođeni svetim, kolektivnim i obvezujućim značenjima, što će naš život učiniti smislenim? Ako se pojedinac, a ne Bog, nalazi u središtu moralnosti, što će se dogoditi “etici bratstva“, pogonskoj sili svih vjera? Sociologiji je, stoga, od samih početaka glavno zvanje bilo utvrditi značenje života nakon smrti religije."
Ako je cijeli "Timej" mit (a nije), onda je on tako ispričan, kaže Barbarić, u ime skromnosti – Platon ne kaže bilo je tako i tako, nije odrješit kao autor Apokalipse, s kojim ga je Sarton stavio u isti rang pilane. Platon je autoironičan, gotovo da je moguće pomisliti kako se on cijelo vrijeme – ili barem povremeno – zeza, a teško je previdjeti i realizam njegova pogleda na ljudsku vrstu
Nakladnička kuća TIM press objavila je kultnu knjigu britanskog političkog filozofa u kojoj napada humanizam. Autor knjige "Psi od slame" polazi od Darwinove hipoteze da vrste zapravo ne postoje, pa tako ni ljudska: one su samo strujanja u postojanom tijeku gena. Ako nema vrste, onda nema ni čovječanstva, pa ni svijesti na razini vrste/čovječanstva – što znači da zapravo ne možemo kontrolirati svoju sudbinu
"Sve to trajalo je dugo vremena ili malo vremena: jer, pravo rečeno, za takve stvari na Zemlji uopće nema vremena."
Byung-Chul Hanov esej potresan je. Provocira nas pitanjem gdje smo u odnosu prema vlastitom vremenu i radu, kako pulsira naš život u suprotnostima koje predstavljaju vita activa i vita contemplativa, je li nas hiperaktivnost duhovno kastrirala, jesmo li samo stroj koji obavlja stvari, i na koncu, ima li to pusto djelovanje ikakvoga smisla ako nas osamljuje i razdvaja
Thomas Moore bivši je franjevački redovnik koji je postao teolog, muzikolog i psihoterapeut. U svojoj knjizi "Dark Nights of the Soul" nadahnuto, hrabro i s puno sućuti piše o onim trenucima života kad prolazimo kroz period tuge, iskušenja, gubitka, frustracije ili neuspjeha, a koji je toliko uznemirujuć i dugotrajan da se može nazvati – tamnom noći duše
Željka Matiješević u svojoj prvoj neznanstvenoj knjizi, podnaslovljenoj "Alternativni leksikon duše", ispisuje glosar pojmova važnih za psihičko stanje, ali i zdravlje. Autorica odmah na početku priželjkuje alijansu srca, društvo u kojem ne vlada narcizam nego empatija i zahvalnost
Nakladnička kuća Petrine knjige upravo je pokrenula novu biblioteku Psyché, a prvi naslov koji je objavila u sklopu nje jest psihološki klasik iz 1983. godine, knjiga jungovskog analitičara Murraya Steina "U srednjim godinama". Tipična predodžba krize srednjih godina sredovječni su muškarci koji kupuju brze automobile i upuštaju se u ljubavne veze s mladim djevojkama, ili pak sredovječne žene što doživljavaju seksualno oslobođenje s potpunim strancima. No kriza srednjih godina nešto je sasvim drugo…
Gordana Benić, koja je upravo za svoju zbirku "Svemirska cipele" dobila Nagradu Tonko Maroević, vrsna je autorica pjesama u prozi. U poetskim knjigama razgranava osobitu vrstu iluzionizma stvarajući impresivne magične kronike. Poetikom proširene zbilje i poliperspektivnosti ostvarila je specifičan ciklus knjiga kozmičke poezije
Antologija "Beat", koja u izboru i prijevodu Voje Šindolića donosi više od stotinu pjesama sedmorice najvažnijih pjesnika Beat generacije, prvi je naslov nove biblioteke samoPDF. U njoj će se objavljivati pjesničke knjige čija naglašena vizualna i grafička struktura zahtijeva potpunu kontrolu nad izgledom stranice kako bi se očuvala puna oblikovna, ritmička i značenjska preciznost pjesničkog izraza
Darwish je najpoznatiji predstavnik palestinske "poezije otpora" koja od sredine 20. stoljeća postaje jednim od najvažnijih pjesničkih pravaca unutar arapske književnosti. Darwish i njegovo djelo postali su “metafora za stradanje”, kako Palestinaca, tako i ostalih potlačenih ljudi u suvremenom svijetu
Besplatne elektroničke knjige nastavljaju objavljivati probrane pjesničke zbirke kako istaknutih pjesnikinja ovjenčanima najvažnijim domaćim nagradama, tako i onih srednje i mlađe generacije koje su se već istaknule svojim dosadašnjim opusima, a dvije od njih, Lidija Deduš i Zrinka Posavec, istaknule su se i svojim prošlogodišnjim zbirkama: "ja se zovem lidija deduš", odnosno "Maria Callas se baca u more", dok ih u ovogodišnjem ženskom pjesničkom bloku BEK predstavlja njihovim starijim izdanjima
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više
