Za razliku od, recimo, šekspiromanije ili bardolatrije, kao transstranačkog obožavanja jednog dramskog pjesnika (i širenja britanskog projekta nacionalne kulture diljem kolonija) ili bitlsomanije koja se iscrpljivala u dionizijskim plesovima, wagnerizam je kolektivni fenomen pseudoreligioznosti čiji tragovi mahom upućuju na post-sekularno društvo kojemu se ni u ovom trenutku ne vidi kraja. Tim više jer Ross zapravo ne piše o Wagnerovoj glazbi, nego o kulturi praćenja te glazbe
U novom nastavku naših kratkih preporuka prisjećamo se filozofskog romana dvojice japanskih pisaca u kojem su komprimirali Adlerovu psihologiju, britkog suvremenog romana Siri Hustvedt o bračnim nevoljama i antivesterna američkog klasika Johna Williamsa
Za razliku od, recimo, šekspiromanije ili bardolatrije, kao transstranačkog obožavanja jednog dramskog pjesnika (i širenja britanskog projekta nacionalne kulture diljem kolonija) ili bitlsomanije koja se iscrpljivala u dionizijskim plesovima, wagnerizam je kolektivni fenomen pseudoreligioznosti čiji tragovi mahom upućuju na post-sekularno društvo kojemu se ni u ovom trenutku ne vidi kraja. Tim više jer Ross zapravo ne piše o Wagnerovoj glazbi, nego o kulturi praćenja te glazbe
U novom nastavku naših preporuka prisjećamo se odlične autobiografije bivše Prve dame Michelle Obame, izvanserijske zbirke kratkih priča zagrebačkog pisca Marija Brkljačića "Doručak za Bič" i veoma važne knjige američke filozofkinje Marthe C. Nussbaum u kojoj pojašnjava važnost emocija u promišljanju
Norveška spisateljica Maja Lunde prije devet je godina krenula u osvajanje svjetske čitateljske publike romanom "Povijest pčela" i već je tada imala ideju o, kako ju je nazvala, Klimatskoj tetralogiji, odnosno zbirci od četiri romana u kojima će iznijeti svoje stavove o pogubnom utjecaju čovjeka na prirodni okoliš te na taj način poslati svima upozorenje o nužnosti promjene načina ponašanja čovjeka prema prirodi. "Povijest pčela" doživjela je velik međunarodni uspjeh, kao i preostali nastavci tetralogije: "Plavetnilo", "Posljednji svoje vrste" i najnoviji "San o drvetu"
Za obične poklonike djela Virginije Woolf, Leonardov je izbor posve dovoljan pogled "iza kulisa" danas slavne i kultne spisateljice. Štoviše, u duhu današnjeg vremena, moglo bi se reći da je to poput onih filmova koji se snimaju o visokobudžetnim naslovima: vide se grubi detalji scenografije, nenašminkani protagonisti, neuspjeli kadrovi, odustajanje od prizora, muke i dvojbe režisera, detalji o epizodnim ulogama i povorke statista. Taj izbor ipak nije reduciran toliko da u zapisima ne bismo mogli vidjeti i osobu, a ne samo spisateljicu
Flamanskog književnika za života su nazivali Čarobnjakom zbog njegovih brojnih talenata: ukupno je napisao više od stotinu književnih djela s kojima je osvojio četrdeset književnih nagrada, a više puta je bio kandidiran za Nobelovu nagradu za književnost. Podjednako je bio slavan kao dramski pisac, filmski scenarist te kazališni i filmski redatelj. Njegov četvrti roman kritičari često uspoređuju s "Uliksom" Jamesa Joycea, a "Čuđenje" je kao književno istraživanje imalo veoma osobne motive
Čitajte svježe.
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Prijava na newsletter
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više
