Trenutno
niste prijavljeni.
Janko Polić Kamov

Janko Polić Kamov
Hrvatska

“On je bio jedna od najinteresantnijih, najoriginalnijih, najkompliciranijih, najmodernijih i najsnažnijih ličnosti u cijelom našem životu i u cijeloj našoj književnosti”, zapisao je 1913. Kamovljev biograf Vladimir Čerina. No, ni nakon stoljeća od smrti Janko Polić Kamov (1886-1910) ne prestaje izazivati nedoumice, jer njegovo osebujno i neponovljivo djelo, život obavijen velom tajnovitosti, kao i legende isprepletene oko njega predstavljaju jednu od najvećih i najintrigantnijih tema u hrvatskoj književnosti i umjetnosti. Jer, Kamov je bio pisac ispred svog vremena; iako je umro ne navršivši ni dvadeset i četiri godine, taj je “klinac” ostavio za sobom zadivljujuće djelo iznimne umjetničke vrijednosti, zbog kojeg se danas smatra prvim hrvatskim avangardnim piscem i svakako jednim od najboljih koje smo imali!

Dekadent, egocentrik, začudna i kontroverzna ličnost, apokaliptički pjesnik, prvi hrvatski pjesnik asfalta Janko Polić Kamov rođen je 17. studenog 1886. na Sušaku, malenom provincijskom naselju koje se ubrzano razvijalo nakon izgradnje pruge Zagreb - Rijeka i sve manje bilo riječka sušionica rublja kako su Riječani posprdno objašnjavali njegovo ime. U matičnu knjigu rođenih na Trsatu upisan je kao Janko Mate Vinko Polić, kršten je gotovo četiri mjeseca kasnije što zapravo ne čudi budući da Jankov otac - Ante Polić, čovjek liberalnih nazora nije mnogo mario za Crkvu.

Rođen kao Giorgio Antonio Politeo u skladu s narodnjačkim političkim uvjerenjima promijenio je prezime u Polić. U Senju, i poslije u Rijeci, bavio se trgovinom i stekao prilično bogatstvo. Kamova majka Giema Joana Gerbac, zapravo Grbac, potječe iz imućne trgovačke obitelji koja je pripadala viđenijim riječkim patricijskim krugovima čije se bogatstvo još i danas može vidjeti na riječkim ulicama. Posebno se bogatstvom isticao Giemin brat Luigi koji je financirao Jankova putovanja i često se spominje kao Cio cico u njegovoj prepisci. Obitelj je po ocu bila hrvatskog porijekla, ali su po ondašnjim običajima članovi međusobno govorili talijanski. Giema je taj običaj zadržala i kad se udala te je s mužem govorila talijanski dok su djeca odgajana u hrvatskom duhu i govorila su fiumanskom hrvašćinom.

U kući Polićevih mnogo se igralo, pjevalo, glumilo, recitiralo, sviralo. Slobodarsko ozračje bila je glavna značajka svakidašnjice. Samouko obrazovani otac nastojao je djeci pružiti sve ono što sam nije imao. Bogata obitelj, iznimna knjižnica, liberalni nazor - sredina je u kojoj izrasta budući književnik koji od malena čita sve što mu dođe pod ruku, a pod rukama mu se nalazilo pravo bogatstvo - od klasičnih pisaca preko talijanskih revolucionara do svih djela koja su se mogla nabaviti na hrvatskom jeziku. Svoje prve radove mladi Janko objavljuje pod pseudonimom Moimir Trsatski u kućnom časopisu Soko, listu za zabavu i pouku kojim su braća Milutin, Janko i Nikola uveseljavali cijelu obitelj. Osnovnu školu na Pećinama završava mladi Polić s odličnom ocjenom i veoma pohvalnim vladanjem 1897. na Sušaku. O tome je pisao: “Pučka škola pak izgleda kao veliki jež koji mi se duboko zarinuo u meso. I ja ću proći ovako samo djetinstvo i dječaštvo jer tad sam bio nevin, mekan, podatljiv i nemoćan. Mnogli su me svezati užetom, zaplašiti vau-vauom i udovoljiti anđelima. I tad stadoše dogme, kuće, škole, crkve i javnosti hvatati jednu nevinost da najposlije naprave od nje, po volji, prostitutku.”

Upisan u sušačku gimnaziju, inače staru riječku hrvatsku gimnaziju, koja je godinu dana ranije iz političkih razloga preseljena na Sušak nastavlja s primjerenim vladanjem i dobrim učenjem ali po svemu sudeći to je tek privid prerano sazrjelog i senzibilnog dječaka. Zajedno sa svojim drugovima i vršnjacima Mijom Radoševićem i Josipom Baričevićem osniva tajno udruženje Cefas koje je revolucionarni kružok i literarno-političko udruženje i tajna anarhistička organizacija. Cilj im je da se uz pomoć veza Jankova oca povežu s američkim Hrvatima, čijim će novcem nabaviti oružje, a onda podići bunu i dignuti dinamitom i bombama cijelu Hrvatsku i pretvoriti je u revolucionarni kaos. Iskren, preko granica, uvijek spreman da bilo kome kaže što misli Polić je u školi počeo biti kažnjavan zbog lošeg vladanja. Nakon jednog verbalnog sukoba s profesorom Polić biva isključen iz gimnazije i školovanje nastavlja u Senju. Tu upisuje tamošnju gimnaziju, a stanuje u ultrakonzervativnom katoličkom konviktu Ožegovićijanovu. I tako je iz lošeg došao u gore.

Nakon 5 mjeseci isključen je i iz senjske gimnazije. Potom odlazi u Zagreb gdje je obitelj u međuvremenu preselila zbog očeva bankrota na Sušaku. U Zagrebu pokušava nastaviti školovanje, čita Kranjčevića, javno puši po ulicama, pije po birtijama, posjećuje javne kuće zagražavajući licemjernu sredinu. Naposljetku zauvijek prekida školovanje. U Zagrebu zbog sudjelovanja u protukhuenovskim demonstracijama i sukoba s policijom biva osuđen na tri mjeseca zatvora. To mu budi vjeru u narodnu svijest, ali se ubrzo razočarava i Zagreb i Hrvatska postaju mu tijesni i teži za odlaskom iz Hrvatske. A onda jednoga dana naprosto nije došao na ručak, nitko nije znao što je s malim Polićem. Dva mjeseca poslije obitelj dobiva dopisnicu u kojoj piše da je živ i zdrav i da se nalazi u putujućoj glumačkoj družini i da je na Cetinju nastupio pred knjazom Nikolom u Sabalastima kao šaptalac. Nedugo zatim napušta družbu sit glumačkog gladovanja utvrdivši da nema dara ni za glumu ni za šaptalaštvo. Vraća se kući, a tad mu je tek 18 godina.

U to doba zdravlje mu je čas dobro, čas loše. Od četrnaestoro djece Ante i Gieme Polić samo je osmero jedno vrijeme živjelo. Nakon smrti roditelja čvrsto odlučuje otići iz Hrvatske i 1906. odlazi u Veneciju (iste godine napisao je i djelo “Isušena kaljuža” koje će biti objavljeno tek 1956.). Zimske mjesece koristi za samoobrazovanje, a stanuje s bratom Milutinom koji studira glazbu na Liceo musicale. Teška tuberkuloza kostiju izjeda već tada Milutina i on umire dvije godine kasnije na jezovit način u riječkom stanu svoje tetke. Ta smrt teško je pogodila Janka pa joj je posvetio pripovjetku “Skepsa”, koja je nažalost izgubljena. Ali o toj groznoj bolesti piše: “Oteklina na ruci malo je popustila, ali često me zna svrbiti pola lakta. Kada dođem u Veneciju idem direkte doktoru Cavazzaniju koji je bio i liječnik Milutinov. U slučaju da je to tuberkuloza kostiju čeka me Milutinova sudbina prije ili kasnije. Ja pak ne bih nikako podnio da moji rođeni znanci gledaju onaku orgiju puti i kosti kako gledasmo na Milutina. Najvolio bih svršiti u bolnici u tuđini i ostaviti liječnicima moje tijelo za analize. Moja oporuka glasi: Ako umrem ostavljam svoje tijelo na raspolaganje liječnicima da ga upotrijebe za svoje pokuse, budui moja djela ne doprjevše izvan moje ladice, budući moj život ne posluži dovoljno znanosti, to joj ostavljam svoje tijelo i dajem joj svoju smrt i hulja tko nadamnom pozove popa, pribije krst i donese vijenac.”

U Rimu piše “Samostanske drame”, čiji je prvi dio “Orgije monaha”, a drugi “Djevica”. Sljedećih godina luta Italijom, boraveći po nekoliko mjeseci u Firenzi, Milanu, Torinu i Genovi. Godine 1907. vraća se u Zagreb i piše “Tragediju mozgova” u vrijeme kada se oporavlja od preboljele upale pluća koju je dobio nakon jednog žestokog pijančevanja s drugovima po peru i piću. Nakon niza neuspjelih pokušaja da ukoriči svoje radove, budući da ga odbijaju sve izdavačke kuće u Zagrebu u pomoć mu kao i obično, priskače stalni mecena brat Vladimir. Dvadesetogodišnji Janko Polić objavljuje odjednom četiri knjige: dvije zbirke pjesama “Psovka” i “Ištipana hartija” i dvije dramske studije “Tragedija mozgova” i “Na rodnoj grudi”. Tada si daje ime - Kamov. Knjige su bile pravi šok za zagrebačku javnost. U svojim djelima je imao provalu gnjeva protiv hinjenog morala, erotizam, socijalnu satiru i sarkazam. Interesantno je spomenuti što je Janka Polića ponukalo da svome imenu doda i Kamov, on je to ovako obrazložio: “Glede imena Kamov - toliko na znanje. Kad se sijedi Noe bio napio i razotkrio golotinju došao je njegov sin Kam i gledao u pijanoga i gologa oca. Onda su došli drugi sinovi - Sem i Jafet i pokrili golotinju. Pa kad se Noe otrijeznio i doznao za ponašanje djece rekao je: Blagoslovljen bio Sem i Jafet, i da je proklet bio Kam. Kamov za mene dakle znači program u imenu za literaturu.2

Njegovi stihovi otkrivaju Kiti, fatalnu ženu, sestru Mije Radoševića - Katicu, čiju udaju za prijatelja Matu Malinara nikada nije prebolio. Matoš njegovu poeziju naziva lirikom lizanja i pljuckanja, sumanutim djelom nekakvog ciničnog i iz reklamskog snobizma do ogavnosti melagomanskog mladića Polića - Kamova. Ljeta provodi u Punti gdje je brat Vladimir imao kuću. Druži se s tamošnjim stanovništvom i piše. Klima povoljno djeluje na pjesnika koji se tu odmara nakon lutanja po Italiji. U Puntu piše neke od svojih novela i tri drame: Lakrdiju naše dobi, Žene, žene i Mamino srce koje kazalište kuće redom odbijaju. Sa žurnalističkim radovima ima više sreće - Pokret, Riječki novi list, Zvono i Bosanska vila objavljuju tekstove koje šalje sa svojih putovanja. Tekstovi se objavljuju, ali honorari kasne ili pak ne stižu. Iz Punta opet kreće na put - Italija, Francuska, Španjolska.

Godine 1910. dolazi u Barcelonu, tada najnemirniji europski grad. Nastanio se u zgradi broj 55 ulice Cale de Sant Pau u oskudnoj četvrti. Napisao je tek dva članka i nekoliko dopisnica. Umro je u Barceloni 8. kolovoza 1910. u 14 sati nakon trodnevne agonije s nepune 24 godine u Santa Creu - bolnici za uboge i siromašne, što se može vidjeti u Registru otpuštenih i umrlih. Pokopan je u zajedničkoj sirotinjskoj grobnici, bez imena. Danas se u bolnici u kojoj je umro nalazi Katalonska nacionalna knjižnica. Za života je uznemiravao i izluđivao sve oko sebe. Nazivali su ga najstrašnijim pjesnikom hrvatskim i vitezom crne psovke. Njegov posljednji tekst je članak Klin se klinom nabija za zagrebački list Pokret objavljen je, igrom slučaja, na dan kada je preminuo. (Izvor: Šareni dućan i Filozofski fakultet u Zagrebu)

Novo u katalogu

  • I tajno i javno

    Claudio Magris
    I tajno i javno

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Levijeva tkaonica svile

    Miljenko Jergović
    Levijeva tkaonica svile

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Radetzky marš

    Joseph Roth
    Radetzky marš

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Moja kišna djevojčica

    Davina
    Moja kišna djevojčica

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Književna Groupie 2

    Pavle Svirac
    Književna Groupie 2

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Put prema jednostavnosti

    Milena Jesenská
    Put prema jednostavnosti

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Strah i požuda u New Yorku

    Hunter S. Thompson
    Strah i požuda u New Yorku

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Ubiti pticu rugalicu

    Harper Lee
    Ubiti pticu rugalicu

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Priče iz “Piščeva dnevnika”

    Fjodor Mihajlovič Dostojevski
    Priče iz “Piščeva dnevnika”

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Nepostojeći vitez

    Italo Calvino
    Nepostojeći vitez

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Odesa

    Isak Babelj
    Odesa

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Evanđelje po Mariji

    Colm Tóibín
    Evanđelje po Mariji

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Poštar uvijek zvoni dvaput

    James M. Cain
    Poštar uvijek zvoni dvaput

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Zabilješke starog pokvarenjaka 2

    Charles Bukowski
    Zabilješke starog pokvarenjaka 2

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Portret umjetnika kao mladog psa

    Dylan Thomas
    Portret umjetnika kao mladog psa

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Obećanja

    J. Courtney Sullivan
    Obećanja

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Kletva krvi

    Ange Guéro
    Kletva krvi

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Mrvica svaki dan

    Željka Klemenčić
    Mrvica svaki dan

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Vrata

    Magda Szabó
    Vrata

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Spletke sudbine

    Elsa Triolet
    Spletke sudbine

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Zimsko drvo

    Ellen Mattson
    Zimsko drvo

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Bengalska noć

    Mircea Eliade
    Bengalska noć

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Laku noć, slatko sanjajte

    Jiří Kratochvil
    Laku noć, slatko sanjajte

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Modri cvijetak

    Raymond Queneau
    Modri cvijetak

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Zvižduk s Bukovca

    Zvonimir Milčec
    Zvižduk s Bukovca

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Nisam došao držati govor

    Gabriel García Márquez
    Nisam došao držati govor

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Knjiga mojih života

    Aleksandar Hemon
    Knjiga mojih života

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Oluja prije zatišja

    Neale Donald Walsch
    Oluja prije zatišja

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Veličanstveni Poskokovi

    Ante Tomić
    Veličanstveni Poskokovi

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Nemoj zajebat

    Jens Lapidus
    Nemoj zajebat

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi