Koštani satovi

David Mitchell
Koštani satovi

Epska bitka između dobra i zla koja podsjeća na 'Atlas oblaka'

27.03.2016. | Tanja Tolić | Ocjena recenzenta: 5,0

Jednog ljetnog dana 1984. godine Holly Sykes sklopit će neobičnu pogodbu, a da i ne zna da ju je sklopila. Holly ima 15 godina i upravo je pobjegla od kuće nakon svađe s majkom koja je otkrila da Holly ima starijeg dečka. Puna inata i uvrijeđena zbog majčine pljuske, Holly će krenuti iz Gravesenda u nepoznato i brzo posustati zbog žeđi. Pokraj mora nailazi na neobičnu staricu, Esther Little, koja joj ponudi šalicu zelenog čaja da utaži žeđ, a zauzvrat je zamoli da joj pruži azil kad joj bude zatrebao.

Tog ljeta Holly ipak neće daleko stići. Baš kad stigne na farmu jagoda na kojoj joj je obećan posao, za njom dolazi i njezin prijatelj Ed i obavještava je da je nestao njezin mlađi brat Jacko. Prije nego su se rastali, Jacko joj je poklonio crtež labirinta i natjerao ju da mu obeća kako će ga naučiti napamet, u slučaju da se ikad nađe u nevolji iz koje će joj zatrebati izlaz.

Godinama poslije, njezinog brata i dalje nema, a Holly je u međuvremenu postala majka i u vezi je s Edom. Prošlost na koju je zaboravila polako će ju početi sustizati – ne samo sjećanje na nestalog brata, nego i sjećanja na najranije djetinjstvo kad je čula glasove koje naziva "ljudi s radija", noću pored kreveta viđala opasnu gospođicu Immaculée Constantin te upoznala neobičnog doktora Marinusa koji je glasove uspio utišati. Esther Little je, u međuvremenu, dobila azil, a na pomolu je velika i nevidljiva bitka u kojoj će se sukobiti dva klana besmrtnika – Anakoreti i Horolozi, besmrtni "ljudi" koji manipuliraju vremenom i ljudskim sudbinama…

To je ukratko sadržaj šestog romana britanskog pisca Davida Mitchella, "Koštani satovi" (Vuković & Runjić, 2016.), u izvrsnom prijevodu Saše Stančina koji je na hrvatski preveo i Mitchellov najpoznatiji roman "Atlas oblaka" te "Tisuću jeseni Jacoba de Zoeta". "Koštani satovi", epsko djelo od gotovo 600 stranica, na tragu je Mitchellova najpopularnijeg romana, "Atlasa oblaka" – i jedan i drugi obilato koriste elemente fantastike, oba se strukturno sastoje od više novela (svaka ima svojeg pripovjedača) koje zajedno tvore roman i cjelovitu priču.

Inspiracija za roman, otkriva Mitchell u nekoliko intervjua, bila mu je vlastita sredovječnost – smrtnost mu, kaže, više nije apstraktan pojam iz budućnosti, jer navršio je 47. godina, a upravo su smrt – i vrijeme – velike teme ovoga romana ideje. U pozadini Hollyne životne priče – a pratimo je otkako je bila tinejdžerica pa sve do duboke starosti, 70-ih godina života – odigrava se arhetipska bitka između dobra i zla, u kojoj će upravo smrtna Holly odigrati ključnu ulogu. Na jednoj su strani, kako ih Mitchell naziva, Anakoreti, inače naziv za djevojku koja je poput pustinjaka živjela u ćeliji u zidu crkve.

Anakoreti su atemporali, besmrtnici pod određenim uvjetima, ljudi koji su nekad živjeli smrtne živote, a onda sklopili faustovsku pogodbu kako bi zadržali vječnu mladost i zdravlje. Hrane se, naime, ljudskim dušama, i to dušama "obdarenih". No za to plaćaju visoku cijenu: odriču se vlastite savjesti i pritom žrtvuju i ljude. Nasuprot njima su Horolozi, također besmrtnici, ali sasvim drugačije vrste, oni su Povratnici: i oni se rađaju kao ljudi i mogu živjeti do duboke starosti, no 49 dana nakon što umru ponovno se vraćaju u život i krug kreće ispočetka. Neki od Horologa žive na zemlji više tisuća godina.

Između Anakoreta i Horologa nalaze se "koštani satovi", obični smrtnici kojima vrijeme neumitno curi sa svakim udahom, a pravo značenje pojma – i naziva i smisla romana - čitatelj će doznati tek u petom od šest velikih poglavlja romana. "Za život imamo na raspolaganju tek određeno vrijeme. Znanost i tehnologija, možda na našu sreću, još nisu pronašli način da to zaobiđu, no na našim se licima vidi ta prolaznost vremena – koliko smo vremena već potrošili, koliko nam je ostalo, ako isključimo nesreće i terminalne bolesti", objašnjava Mitchell u jednom intervjuu.

"Koštani satovi" dobili su dobre kritike – osim što je Mitchell vrstan pripovjedač, koji želi i da se njegov čitatelj zabavlja, Mitchell je i vrlo angažirani pisac. "Atlas oblaka" i sada "Koštani satovi" pokazuju da je izrazito zabrinut za budućnost planeta, pomalo rastrgan pitanjem kakvo nasljeđe ostavljamo našoj djeci i unucima.

Krajolici koje Mitchell ispisuje u 2043., godini u kojoj završava radnja romana “Koštani satovi”, nisu optimistični: ljudi su potrošili resurse, sretni su oni koji imaju struje nekoliko sati dnevno, internet više ne postoji, zalihe goriva su potrošene, avioni više ne lete, životinjske vrste su istrijebljene, hrane je malo i mnogi gladuju, Sjedinjene Države više ne postoje, kao niti Europa, a nestašica energenata i glad rezultiraju nasiljem. Ostarjela Holly s nostalgijom se sjeća odlazaka u šoping, kad su dućani još postojali, okusa hrane koje odavno više nema i vremena kad si mogao sjesti u avion ili automobil i otići gdje god si htio.

I u ovom su romanu ljudi pozicionirani kao "grabežljivci": ideja je to koju je Mitchell već tematizirao u "Atlasu oblaka", objašnjavajući kako je ljudska civilizacija sazdana na grabežljivosti, na tome da jači tlače slabije, da su bijelci otimali zemlju urođenicima, da politički sistemi gutaju individualce i, često, slobodnu volju i pravo na izbor. Ta je grabežljivost u "Koštanim satovima" dotjerana do ekološkog ekstrema, ali istodobno Mitchell ispisuje i dirljivu sliku tog apokaliptičnog svijeta jer u njemu još ima ljudi koji su spremni žrtvovati sve za one koje vole. Upravo se ljubav, pokazuje Mitchell, otima vremenu koje ljude čini krhkim, smrtnim bićima.

"Koštani satovi", osim toga, nude i dodatne poslastice za ljubitelje Mitchellova pisanja. Najprije, roman je, u jednom poglavlju, i sjajan priručnik za pisanje. U njemu David Mitchell pisac, kroz narativ Crispina Hersheyja pisca, objašnjava što je dobro pisanje, kako se bruse metafore, kako se kreira literarna stvarnost, a sve to, opet, s dozom autoironije i humora kojem je teško odoljeti. Mitchell, nadalje, s radošću i priličnom zaigranošću, krši nekoliko zakona fizike, osobito u petom poglavlju kad se sukobe dvije grupe besmrtnika.

I, napokon, u "Koštanim satovima" susrećemo likove iz Mitchellovih prijašnjih romana: tu je Hugo Lamb kojeg smo upoznali u "Livadi Crnog Labuda"; vraća se omiljeni doktor Marinus iz "Tisuću jeseni Jacoba de Zoeta" (konačno doznajemo njegovu tajnu!); spominju se časopis Spyglass i autor Felix Finch kojeg smo upoznali u "Atlasu oblaka"; Crispin Hershey i njegov roman "The Voorman Problem" vraćaju nam se iz Mitchellovog drugog po redu romana "number9dream"; Elijaha D’Arnoqa također poznajemo otprije, iz "Atlasa oblaka", a fizičarka Mo Muntervary prvi put se pojavila u prvom Mitchellovom romanu "Ghostwritten"… Od 21 junaka iz ukupno šest Mitchellovih romana, koliko ih je novinarka Kathryn Schulz za Vulture uspjela pobrojiti, u "Koštanim satovima" ih se ponavlja čak dvanaest!

David Mitchell, objasnio je, piše tako da novele sklapa u romane – u "Atlasu oblaka" imamo šest novela koje započinju, prekidaju se na najnapetijem dijelu, a potom se, zrcalno, zatvaraju jedna za drugom obrnutim redoslijedom. Recept ponavlja u "Koštanim satovima", ali s varijacijama – također imamo šest poglavlja i nekoliko pripovjedača, s time da je u poglavljima glavni lik Holly ili se pak pripovjedači referiraju na Holly. Tu strukturu pojedinačnih romana Mitchell ponavlja u čitavom svom opusu, gradeći ono što naziva über-romanom: literarni univerzum koji čine sva njegova djela, međusobno povezana likovima, referencama i hiperlinkovima.

U međuvremenu, duboko zaljubljen u svoje likove i ideje, David Mitchell je objavio još jedan roman koji se bavi Anakoretima: "Slade House" prvotno je zamišljen kao priča koju je Mitchell počeo objavljivati na Twitteru da bi se potom razvio u puni, doduše kratki roman. Radnja počinje u 70-im godinama prošloga stoljeća, a pratimo zbivanja oko čudnovate kuće, Slade House, koja se "pojavljuje" u točno određenim razmacima i čiji stanari boluju od smrtonosne gladi. "Slade House" prateći je roman "Koštanih satova", također povezan zajedničkim likom, a strani mediji nazvali su ga "zločestom mlađom sestrom". Za one koji mogu čitati na engleskom jeziku, s obzirom da "Slade House" nije preveden na hrvatski, nakon "Koštanih satova" bit će to prava mala poslastica.


 

Facebook komentari

Novo u katalogu