Zoran Ferić i Damir Urban na FEKP-u o autobiografskom u priči i pjesmi

Koliko je autobiografskog u onome što pišemo i što tekst govori o onome tko ga je napisao, teme su o kojima su u srijedu u Rijeci u sklopu 17. Festivala europske kratke priče (FEKP) razgovarali književnik Zoran Ferić i glazbenik Damir Urban, na tribini koja je angažmanu osobnoga u umjetnosti pristupila kroz tretman privatnosti u tekstu u dva različita, a opet srodna oblika umjetničkog izražavanja – književnosti i glazbi.

Odgovarajući na pitanje kada pišemo, odnosno, kada ne pišemo o sebi, Urban je u razgovoru s Vladimirom Šagadinom u omladinskom kulturnom centru Palach kazao kako uglazbljeni tekst zbog svoje izvođačke prirode mora uvijek imati u sebi nešto autobiografskoga.

"Bit je da u pjesmi na neki način preneseš što vjernije ono što nosiš u sebi i, koliko se ljudi s time nađe, toliko je ta pjesma uspješna. Kad bi u emotivnom energetskom smislu prenosio potpunu fikciju, tko bi se uopće našao u nekoj pjesmi?", pojasnio je Urban. Već dok piše, pjesme odmah izvodi u glavi, rekao je, imajući na umu da taj autobiografski element i njegova poruka sa svakom izvedbom uživo može dobiti drugačiju konotaciju, jer "neke pjesme svoju priču završe tek kad se čuju zajedno s bendom i glazbenom podlogom". "U glazbi nekad nešto napišem svjesno znajući da ću u izvedbi te pjesme moći to svaki put proživjeti na neki drugačiji način ili unijeti nešto novo u nju", kazao je Urban.

 

 

Što je stariji pokušava što više toga naučiti, pokušava "sa sobom biti na ti, biti puno točniji, vrjedniji, iskreniji", napomenuo je nadalje: "Sve više pazim što radim, tako da sam na neki način sam siguran u to što sam napravio, da sam ispunio zadatak koji sam si zadao, da sam neku fiks ideju koju sam imao uspio realizirati na način da sam zadovoljan".

 

Govoreći o "političkom sustavu koji nastupa kada ostaje sam sa svojom djelom", koliko je "krvoločan" prema samom sebi kad se nađe sa svojim gotovo finalnim proizvodom, Ferić je istaknuo da je njegov odnos prema njegovu pisanju "parlamentarna diktatura". 

 

"Kad misliš o svojem tekstu, uvijek postoji ono 'za' i ono 'protiv'; kad misliš o knjizi koja je tek gotova i ide u tisak, znaš što je tebi 'za' i što je tebi 'protiv' ali protiv čega nekako nisi mogao u tom trenutku", rekao je. Sve što pisac napiše – svaki zarez – "može se vratiti i istovremeno te posjeći po leđima, jednako kao što može biti i nešto lijepo", napomenuo je, a "kad prođe deset ili 20 godina, opet imaš taj parlamentarni dijalog o tome što prihvaćaš a što ne, i naravno, ovisno o tome da li je jugovina, koje je godišnje doba, kako se osjećaš, nekad misliš da sve to ništa ne vrijedi, dok ti se u drugome trenutku čini da možda nije ni tako loše", dodao je pisac.

Susret Zorana Ferića i Damira Urbana dio je riječkog programa 17. FEKP-a, koji se u Zagrebu održava od 27. svibnja do 1. lipnja, dok je pisce u Rijeku odveo 30. i 31. svibnja. U nastavku programa, riječkoj su se publici u srijedu predstavili belgijska spisateljica marokanskog podrijetla Rachida Lamrabet, jedan od najznačajnijih španjolskih autora srednje generacije Ignacio Martínez de Pisón i nigerijsko-britanski dobitnik nagrade Booker Ben Okri. U omladinskom kulturnom centru Palach čitali su i slovenska autorica i aktivistkinja Suzana Tratnik te hrvatski književnik Zoran Pilić

 

 

Festival se zatvara u petak 1. lipnja u zagrebačkom klubu Boogie, gdje će u programu G-točka sudjelovati Carlos Fonseca, Flavio Soriga i Remi, hrvatska glazbenica, reperica i tekstospisateljica. Na zatvaranju će biti pročitana i pobjednička priča natječaja 17. FEKP-a. Najboljom kratkom pričom na ovogodišnju temu "Nasljeđe" proglašena je u utorak u Zagrebu priča "Šamrlek" autorice Ivane Bahun, koja o nasljeđu pripovijeda kroz priču o obiteljskoj uroti.

 

 

Drugo mjesto, nagradni rezidencijalni boravak u rezidenciji u Splitu, osvojila je Maja-Iskra Vilotijević za priču "Hiraeth", obilježenu čežnjom za domom koji više ne postoji, "bez obzira je li izgubljen ratom, izbjeglištvom ili jednostavno odlaskom". Treća nagrada i tečaj kreativnog pisanja u CKP-u pripala je Marini Gudelj za priču "Dulcinea na konjaku", koja pripovijeda o otkrivanju "lošeg" nasljeđa kroz neprekidno referiranje na Don Quijotea i filmove Begmana i Herzoga. (Hina)


Pobjedničke priče možete pročitati ovdje: 
europeanshortstory.org/index.php/hr/natjecaj-main/2018-natjecaj/finalisti-2018Biografije dobitnica

Facebook komentari

Novo u katalogu