Olja Knežević dobitnica V.B.Z. književne nagrade za najbolji neobjavljeni roman 2019. godine

Osim novčane nagrade od sto tisuća kuna bruto, autorici je pripala kristalna skulptura umjetnika Ivice Propadala, pravo na objavu književnog djela te mogućnost da se roman distribuira u širokoj knjižarskoj mreži i ponovi uspjeh dosadašnjih dobitnika. Nagrađeni roman bit će u prodaji u knjižarama te na kioscima Tiska

Big 1209 3630

Ovogodišnja V.B.Z. književna nagrada za najbolji neobjavljeni roman dodijeljena je Olji Knežević za roman “Katarina, Velika i Mala”. Svečanost dodjele održana je 15. svibnja u Mramornoj dvorani Guvernerove palače Pomorskog i primorskog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, u sklopu 12. Vriska – festivala autora i sajma knjiga, čiji su organizatori izdavačka kuća V.B.Z. i Udruga kulture Vrisak, koji će se u Rijeci održavati sve do 19. svibnja. Otisnuti primjerak romana i kristalnu statuu, rad Ivice Propadala, nagrađenoj autorici uručili su direktor V.B.Z.-a Mladen Zatezalo, članica žirija Jagna Pogačnik i u ime sponzora Tisak Medije Sandra Karić.

Do 1. veljače 2019., do kada je bio otvoren natječaj, zaprimljeno je 97 rukopisa pod šifrom, a žiri u sastavu Zoran Ferić (predsjednik žirija), Strahimir Primorac, Jagna Pogačnik, Drago Glamuzina i Mile Stojić između šest finalista odlučio je nagraditi roman “Katarina, Velika i Mala” (prijavljen pod istoimenom šifrom).

 

 

Žiri u obrazloženju navodi: “Može li se danas još uvijek uvjerljivo i zanimljivo, bez ponavljanja već pomalo stereotipnih situacija iz kataloga tzv. stvarnosne proze, pisati o turbulentnim vremenima, od odrastanja u osamdesetima do danas, na prostorima koje su nekada povezivale zajedničke granice, potom razdvajao rat, a danas susjedski odnosi i slične tranzicijske i posttranzicijske situacije? Sudeći po romanu što ga je žiri nagrade V.B.Z.-a za najbolji neobjavljeni roman izabrao za ovogodišnjeg laureata, očito je da može... Pomno osmišljeni i karakterizirani likovi i suvereno, dinamično pripovijedanje, u romanu u kojem nema čvrsto postavljenog žanrovskog modela, niti rasipanja u mnoštvu motivsko-tematskih preokupacija, 'Katarinu' vode putem najboljih romana koji progovaraju o zbilji ovih prostora, ali uspijevaju (p)ostati romanima koje pamtimo po snažnim, neprilagođenim, hrabrim i prije svega likovima punim strasti, kakva je nedvojbeno Katarina.“

Osim novčane nagrade od sto tisuća kuna bruto, autorici je pripala kristalna skulptura umjetnika Ivice Propadala, pravo na objavu književnog djela te mogućnost da se roman distribuira u širokoj knjižarskoj mreži i ponovi uspjeh dosadašnjih dobitnika. Nagrađeni roman bit će u prodaji u knjižarama te na kioscima Tiska.

 

 

Olja Raičević Knežević rođena je u Podgorici, Crna Gora. Srednju školu završila je u Kaliforniji, engleski jezik i književnost na Filološkom fakultetu u Beogradu. U Londonu, na Birkbecku, magistrirala je kreativno pisanje, s posebnom pohvalom za najbolji magistarski rad 2007./2008. godine, iz kojeg je nastao njezin prvi roman „Milena & druge društvene reforme“ – prvi put objavljen 2011. godine u Crnoj Gori, 2012. u Hrvatskoj te 2015. u Srbiji.

U raznim je antologijama, književnim časopisima i na portalima objavljivala priče na crnogorskom, hrvatskom i engleskom jeziku. Za crnogorske i hrvatske novine napisala je više od osamdeset kolumni/priča, a neke od njih čine zbirku pod nazivom „Londonske priče juga“ objavljenu 2013. godine. Njezin drugi roman „Gospođa Black“ objavljen je 2015. godine u Crnoj Gori i Srbiji. Trenutačno živi i radi u Zagrebu. Članica je HDP-a.

Dosadašnji dobitnici nagrade V.B.Z.-a za najbolji neobjavljeni roman godine od 2002. do 2018. godine bili su Josip Mlakić za roman „Živi i mrtvi“, Marinko Koščec za „Wonderland“ i Jelena Marković za „Escajg za teletinu“, Davor Špišić za „Koljivo“, Nura Bazdulj Hubijar za „Kad je bio juli“, Hrvoje Šalković za „Pravi se da ovo nisi vidio“, Svjetlana Gjoni za „Nula nemo“, Predrag Crnković za „Beograd za pokojnike“, Dragan Pavelić za „Proljeće u Karolinentalu“, Aleksandar Novaković za roman „Vođa“, Ankica Tomić za „Naročito ljeti“, Ivica Prtenjača za roman „Brdo“, Marina Vujčić za roman „Susjed“ te Lada Vukić za roman „Specijalna potreba“ i Ivica Ivanišević za roman „Knjiga žalbe“ i Marina Šur Puhlovski za roman „Divljakuša“. (N. K.)

Nk logo mono

Podržite Najbolje knjige: tražimo mecene!

Čitajte svježe.

Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.

Prijava na newsletter

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.

Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više