VIRTUALNI INTERLIBER 2020. Deset najboljih knjiga domaćih autora

Piše Tanja Tolić

Studeni je, tradicionalno, omiljeni mjesec knjigoljubaca u Hrvatskoj - u ovo se vrijeme obično održava sajam knjiga Interliber na kojem se kupe zaliha knjiga za cijelu godinu. Zbog pandemije se sajam ove godine neće održati, no svi hrvatski izdavači na svojim su web stranicama ponudili uobičajene sajamske popuste: nešto niže na nove knjige, ali odlične na starija izdanja. Sa željom da pomognemo hrvatskim nakladnicima - da očuvamo dobru naviku kupovanja i čitanja knjiga - danas počinjemo objavljivati naše preporuke za kupnju.

U prvom tekstu vam nudimo deset domaćih naslova: sve knjige se mogu kupiti online, na stranicama izdavača, a dobar dio naslova je na popustu i u knjižarama. Knjige su poredane nasumičnim redom, redoslijed nije odraz kvalitete ili važnosti djela.


1. Ivana Bodrožić, Sinovi, kćeri (Corto Literary, biblioteka Hermes)

 

 

Novi roman poznate hrvatske spisateljice podijeljen je u tri dijela. U prvom nam pripovijeda Lucija koja je nakon prometne nesreće ostala zaključana u tijelu. Drugi dio romana pratimo iz vizure Doriana, transrodnog muškarca s kojim je Lucija bila u vezi prije nesreće. Treći dio govori Lucijina majka - majka koja voli, ali i guši svoju kćer i sina. "Sinovi, kćeri", mimo transgeneracijskih trauma i (rodnih) uloga dodijeljenih glavnim junacima, govore o tome da ljubav, kad je istinska, uvijek klija iz središta našega bića, iz toga što se prepoznamo, što se jasno ugledamo u zrcalu drugoga i što mnogi, prvi put u životu, u tom ogledalu ne vide čudovište ili nakazu, nego čovjeka vrijednog ljubavi. Sebe.
Cijelu recenziju pročitajte ovdje: bit.ly/Sinovi_Kceri


2. Želimir Periš, Mladenka kostonoga (OceanMore)

 

 

Treći roman zadarskog pisca roman je izvan svih aktualnih trendova pisanja – ne bavi se ni ratom, ni osobnim ispovijestima i traumama, ni cugom ni seksom, nego iz sirovog materijala slavenske mitologije konstruira punokrvnu priču o jednoj ženi – možda vještici, a možda samo nevinoj žrtvi. Mladenka iz naslova romana nije ni žensko ime ni ona koja se udaje, nego je riječ o udavači s nogama od kostiju, odnosno jednom od epiteta Babe Jage. Iako priča o Gili izrasta iz slavenskog mita i slavi ljepote ove zemlje, ljude koji je nastanjuju, ljubav i solidarnost, ženskost, žensku snagu i majčinstvo, "Mladenka kostonoga" istodobno je i direktna referenca na sadašnjost i prošlost koja uporno obitava u njoj: na toksični nacionalizam, zatucano praznovjerje i licemjerje političke i vjerske vlasti. Lik Gile je u tom smislu ogledalo, vještica i sablast koja služi kao lakmus-papir.
Cijelu recenziju pročitajte ovdje: bit.ly/mladenka_kostonoga


3. Davor Slamnig, Čudovište (Media bar)

 

 

U vremenu kad dobar dio knjiga ima životni vijek od godinu-dvije, a onda ih čitatelji zaborave, čini se nemalom pobjedom književnosti da ova zbirka priča doživljava novo izdanje na svoj četrdeseti rođendan. U Slamnigovim pričama šankovi oživljavaju i žderu šankerice, kreveti prijete progutati ljubavnike, a partvišima izrastaju zubi – nije bilo lako voljeti u osamdesetima, ali se moglo voditi ljubav kroz prostor/vrijeme, pomoću muzike. Mnoge priče govore upravo o ljubavi koja je u Slamnigovoj verziji i lijepa i tužna, premošćuje vrijeme i izaziva egzistencijalne potrese, dirljivo je romantična i brutalno realistična. Sve je to uronjeno u humor čiji je smisao "u tome da se neka neugodna istina izreče i da onda ljudi shvate da se ona tiče i njih". Sve su priče ironične, ponekad suptilno, a ponekad oštro poput dobro odmjerena šamara; mnoge su zafrkantske, no nimalo površne: to je zato što se ispod Slamnigovih dosjetki nerijetko krije crna kutija - dok je čitatelj otvara, otvara i ona njega.
Cijelu recenziju pročitajte ovdje: bit.ly/cudoviste_slamnig


4. Karmela Špoljarić, Rašomon (Hena com)

 

 

U "Rašomonu" autorica piše o ratu na Balkanu. Namjerno ne koristim izraz Domovinski rat, jer njezin roman nije "domovinsko štivo"; njezin je glavni junak, "za razliku od njih, odmakao u svojim spoznajama, osvijestio si da taj put, sve te ratne godine nisu žetoni za unovčavanje, da je to darovano vrijeme koje ste nekom drugom svojom voljom poklonili i nemate pravo cjenkati se oko toga". To je anti-junak shvatio jednog jutra koje je dočekao opijen u noćnom klubu u kojem je prasnula bomba. Iako je rašomon stanje kad se ne može saznati prava istina ili odabrati prava verzija između više istina ili interpretacija, Karmela Špoljarić namjerila se upravo to rasvijetliti u ovoj nelinearnoj studiji lika. Iz naoko nepovezane struje svijesti, koju autorica čitavo vrijeme suvereno drži pod kontrolom, doznajemo osnove: naš je junak oficirsko dijete, iz miješanog braka, no on kao mladić u rat ne odlazi kao mnogi sličnog porijekla – da dokažu da su manje Srbi, ili recimo Crnogorci, a više Hrvati. On u rat bježi jer je izdao dvoje njemu najvažnijih ljudi, a u rat slijedi mlađega brata, "unutarnje klizište" koje je pokrenulo sva kasnija klizišta.
Cijelu recenziju pročitajte ovdje: bit.ly/roman_rasomon


5. Marko Gregur, Vošicki (Hena com)

 

 

Opsežna, a opet sažeta, jer u njoj ima doživljaja za mnoge živote, romansirana biografija "Vošicki" prati život tog češkog doseljenika od dolaska u Koprivnicu 1909. pa sve do 1957. i smrti u klijeti bez struje i vode. Sukobljavali su se u Vošickom izdavač-entuzijast, idealist i vjernik knjige s nužno komercijalnim tiskarom. Zapamćen je po objavljivanju djela Karla Maya, Augusta Cesarca i Miroslava Krleže, neposredno nakon Obznane, kada se to nitko drugi nije usudio. Sve to mu nikako nije pomoglo u doba NDH-a, začudo ni u doba Jugoslavije. Velika je ovo priča o pravom čovjeku u krivim vremenima, o dvama svjetskim ratovima i nebrojenim političkim prevratima, usred kojih je Vošicki pozdravljao s "Got do kristi Kunst" (Bog uskrisi umjetnost).


6. Dražen Lisak, Kralj hakla (Hena com)

 

 

Pero Feler, glavni junak romana prvijenca Dražena Lisaka, odmalena je svjestan da se život odvija u krugovima. Njegov prvi krug više je ravna crta, od obiteljske garsonijere do stana tete Lune na istom katu u zgradi na zagrebačkoj Peščenici, kamo pobjegne kao dječačić nakon obiteljske svađe. Drugi krug iscrtat će kad krene u osnovnu školu, upozna kvart i pronađe prijatelje, Svetozara i Melitu, Valentina i Darka, a poslije – kad prijeđu magični Rio Grande, ulicu što dijeli divlje romsko naselje od radničkih zgrada u Planinskoj – Alibabu, Sinana i Smaila. Zadnji krug, onaj na pragu odraslosti, Pero će iscrtati bez tete Lune i Ciganina Alibabe, na Potezu, stvarnom prostoru izmišljena imena koji se smjestio u dvjestotinjak metara Masarykove ulice i tristotinjak kvadrata ispred dvaju Kaveza – malog i velikog. Taj mitski prostor zagrebačke mladeži koja je odrastala sedamdesetih i osamdesetih godina bit će prostor Perina otriježnjenja, tamo će otkriti Zigija i Joea, shit i heroin, prečice do najboljih tuluma u gradu, tajni svijet mladosti nesvjesne da se bliži rat u kojem se više neće pisati pjesme nego brojiti kosti.


7. Ante Zlatko Stolica, Blizina svega (Fraktura)

 

 

"Blizina svega" izraz je koji se često može vidjeti u oglasima za prodaju ili iznajmljivanje nekretnina. Poželjna kvalifikacija koja mogućem stanaru govori da je sve što mu treba za neki budući miran i ugodan život tu, blizu, na svega par koraka. Vrtić, škola, tržnica, bolnica... Ante Zlatko Stolica povremeno ga upotrebljava sasvim doslovno, ne samo zato što su iznajmljeni stanovi u kojima živi često daleko od svega nego i zato što je od splitskog Sućidra, u kojem je odrastao, do Zagreba, u koji se preselio, put istovremeno i dug i kratak. No "blizina svega" nije samo fizički prostor, već i ono nešto u nama, teško izrecivo, što možda možemo dokučiti samo uz knjige, glazbu, filmove.


8. Mirjana Dugandžija, Rujanska kupačica (OceanMore)

 

 

Junakinje novih priča Mirjane Dugandžije znaju da je prošlo vrijeme frivolnog života – mnogo je toga došlo na naplatu. Sluti se nevolja. Neke ljubavi bole do kraja svijeta: ljubavi ljubavničke, ljubavi prijateljske, ljubavi krvne. Na čemu onda temeljiti svoje postojanje? Na nepouzdanim ljubavnicima? Djetinjstvu s trajnim "smetnjama" u idiličnom krajoliku? Nepostojanoj vjeri u sebe? Preostaje skrivati da si na rubu – mržnje, zgađenosti, živaca, novaca – jer dok ne priznaš, ništa se nije ni dogodilo. Sve je po starom, pijanci padaju s traktora, ljubavi su iznevjerene, mrtvi šute. Na kraju odbaciš nišu u koju te guraju, ritneš se, iskobeljaš se iz žbunja, otareš haljinu i uzdignute glave odlaziš prema – čemu god. Već su te zatajili, već su te ponizili, već su te nevoljeli… Intenzivno doživljeni trenuci i odabrane sporednosti ostaju zauvijek, makar to bio tek jedan jedini rasuti život. Autorica ga profinjeno oblikuje rječnikom predaka i suvremenika, prokletstvom prostora i vremena.


9. Slađana Bukovac, Odstraniti životinju (OceanMore)

 

 

Kad imate prijateljicu suočenu s terminalnom fazom svoje bolesti, što možete učiniti? O čemu razgovarati? Šutjeti? Prešutjeti? Autoimuna bolest, mali operativni zahvat, posjet bolnici kroz koji autorica promišljeno i lucidno opisuje svakidašnjicu iz koje izranjaju krizne točke cijele društvene zajednice. Kako kroz šarenu kiruršku kapicu proniknuti u čovjeka koji ima dva konja i dva psa? Što učiniti kad ti u dvorište neki ljudi ubacuju svoje neželjene mačiće? Svakodnevni život u većini likova iz ovih priča izaziva samo strah, svatko od njih ima svoj način suočavanja s tim iskonskim osjećajem koji čovjek teško svladava.


10. Darko Šeparović, Pristanište (Fraktura)

 

 

Iza vrata kuće na otoku jedan je čovjek marljiv i uporan, ali njegov je rad skriven tuđim očima i nitko ne zna čime se bavi. Na pristanište preko puta kuće brodovi pristaju i s njega odlaze, turisti stižu po svoje uspomene, a on i dalje uporno radi, ozbiljno posvećen svojoj tajnovitoj djelatnosti i svojoj opsesiji drvom. Drveni podovi u kući nisu samo to, nisu samo podovi i nisu samo drveni, u drvu je nešto živo, nešto mistično i važno, nešto što će do zadnje stranice dobiti ime i prezime, smisao i svrhu. I, naravno, tu je ona, jer jedna ona tu uvijek mora biti, neka zbog koje je sve počelo, neka zbog koje drvo nije samo drvo. "Pristanište" je gusta priča o ljubavi i zabludi, o samoći i upornosti; superiornim, promišljenim stilom ispričana priča koja teče i osvaja.

Facebook komentari

Novo u katalogu