Trenutno
niste prijavljeni.

Bruno Šimleša - Ljubav nema rok trajanja, ali iluzije o ljubavi imaju
Objavljeno: srijeda, 01.06.2011.

Razgovarala Tončica Šiškov

* Mlad si i plodan autor. Nakon već objavljenih knjiga "Sudbina duše", "Hvala ti, ljubavi", "Savršenstvo kreacije" i "Škola života", ovo će ti, uz zbirku poezije "Osluškujući podne", biti peta objavljena knjiga. Sve su prožete idejom ljubavi.

- Da, ali, svaka na malo drugačiji način. Primjerice, "Sudbina duše" govori o ljubavi koja je u nama, ali je čisto teorijska knjiga. Ona je nastala prije deset godina kada sam bio nadobudni student sociologije i htio ukoričiti svoja razmišljanja o nastanku svijeta i našoj ulozi u svemu tomu, našoj ulozi danas, i o tome kako da doživimo sebe onkraj nekakvog materijalnog života. Nakon prethodne knjige, "Škola života", koja se bavila razvijanju što mudrijeg i zrelijeg odnosa prema sebi, želja mi je bila reći nešto i o razvijanju zdravih odnosa prema drugima. Htio sam dati neke zakone ili alate koji nam mogu pomoći da u odnosima budemo maksimalno zadovoljni, a da pritom ne izgubimo sebe. I tako se rodila ideja "Ljubavologije". Ona je, na neki način, rezultat mog gotovo cjeloživotnog promišljanja o ljubavi, a napisana je nakon deset godina svakodnevnog rada s ljudima, suočenih s njihovim razmišljanjima, problemima, izazovima, strahovima i pobjedama. Mislim da sam kroz to bolje naučio jezik duhovne teorije i njegovog provođenja u praksu. Tako da je "Ljubavologija" ipak prizemljenija, ali ne i prizemnija knjiga o ljubavi.

* U prijevodu ljubavologija znači znanost o ljubavi. Zanimljiv naslov, s obzirom na to da ljubav izmiče znanstvenoj metodologiji. Kakva je tvoja vizija "znanosti o ljubavi"?

- Odlično pitanje. Mislim da ovaj naslov precizno opisuje moju dubinu i visinu istraživanja o ljubavi. Mislim da kada bi postojala nekakva znanost o ljubavi, da bi "Ljubavologija" mogla poslužiti kao dobar udžbenik, kao jedan od glavnih djela znanosti o ljubavi. Klasična znanost ne uspijeva danas, nadam se da će sutrašnja znanost uspjeti, uloviti širinu fenomena ljubavi jer se ljubav, za razliku od nekih drugih stvari, ne može izmjeriti. Mogu se eventualno izmjeriti naše fiziološke, kemijske reakcije, i to prvenstveno kad osjećamo zaljubljenost, a ne ljubav, jer je i mnogim znanstvenicima fenomen ljubavi nešto eterično i neuhvatljivo, a današnjim znanstvenim alatima definitivno jest.

Svejedno, htio sam tako, malo zvučnije, nazvati knjigu jer mislim da mi ona dorečenost i sistematičnost promišljanja o ljubavi, uz deset godina istraživanja kako se ona manifestira u životima ljudi daju za pravo.

Ne znam hoće li se doista kreirati prava znanost o ljubavi; ja se nadam da hoće i definitivno ću biti spreman držati predavanja na toj katedri zajedno s drugim ljudima koji znaju voljeti. Jer, mislim da bi o ljubavi trebali govoriti ljudi koji znaju voljeti čisto, potpuno, bezuvjetno, koji ljubeći ne nestaju kao osobe nego se, naprotiv, uzdignu, i koji znaju voljeti ne samo osobe nego sve što u njima budi ushit ljubavi. Znanstvenici na toj katedri trebali bi biti ljubavnici - ljudi koji znaju voljeti.

* Uhvatiti se "u koštac" s temom ljubavi prilično je složen zadatak. To je jedna od "vrućih" tema tisućljećima - vječna inspiracija umjetnika, filozofa, ljudi... Ona je zasigurno jedna od najvažnijih ideja vodilja; za mnoge smisao života, a za većinu i nikad dosegnuti san. Zbog čega je toliko željena i prizivana, zbog čega je tako teško uhvatljiva?

- Ona je u centru svih naših razmišljanja zato što osjećamo da je ona naša esencija i jer jedino kad osjećamo ljubav, osjećamo krajnju zanesenost životom. Pritom ne govorim baš o čistoj, snažnoj ljubavi gdje ja znam da moja ljubav ne ovisi o onome što ili koga ja ljubim. Mi se previše orijentiramo na objekt, na ono što i koga ljubimo, a zaboravljamo da je vrhunac ljubavi i ljubljenja u tome da prepoznajemo sebe kao ljubav koja ljubavlju živi svoju esenciju. Mnogim ljudima je to dosta nezgodna ideja jer su navikli da se, voleći, koncentriraju na onoga koga vole, umjesto na sebe koji tu ljubav i omogućavaju.

To je jedna od recimo eteričnijih ideja u knjizi jer sam htio obraditi ljubav onako kako je ja vidim, i kako mislim da se ona sama vidi. Ostatak knjige posvećen je najvećim dijelom partnerskim odnosima, ne zato što su oni možda najbitniji, nego jer su nam oni najviše na pameti, zato jer u vezi njih imamo najviše zabluda i problema. Obradio sam i druge tipove odnosa jer mislim da bi i oni mogli biti jednostavniji i lakši.

* Mnogi misle da je ljubav iluzija.

- Ljubav nikako nije iluzija. Ona je vrlo stvarna, vrlo živa, prisutna i žilava. A cinici koji tvrde da ljubav ne postoji? Cinici generalno nemaju pojma o životu, pa tako nemaju pojma i o ljubavi. Ima jedan poseban razlog zašto o ljubavi najbolje govore pjesnici. Mislim da njezinu putenost i širinu ne možemo oviti klasičnim rečenicama i idejama, klasičnim načinom razmišljanja jer je on možda presuh, presiromašan. Pjesnici uspijevaju uhvatiti tu zanesenost, tu dubinu, tu multidimenzionalnost, jer joj se znaju obraćati na njoj poznatom jeziku i jedan od meni najboljih dijelova u knjizi je onaj gdje ja pokušavam baš kroz stihove govoriti o ljubavi...

* Zašto je neki ljudi osjećaju i žive, a drugi ne?

- Naša sposobnost voljenja proizlazi iz osjećaja ljubavi prema sebi. Ljudi koji ne vole sebe ne mogu voljeti drugoga. Prvi korak razvijanja upoznavanja sebe s ljubavlju je vratiti zaboravljeni, potisnuti osjećaj spontane ljubavi prema sebi. Imali smo ga u djetinjstvu, ali smo ga iz bilo kojeg razloga zaboravili, bilo tako da smo sebe prestali prihvaćati takvima kakvi jesmo, bilo da smo počeli uvjetovati vlastitu ljubav prema sebi s tko zna kakvim kriterijima, koje su nam najčešće nametnuli roditelji.

Zato kroz život trebamo naučiti ponovno voljeti sebe. Uspijemo li u tome, moći ćemo voljeti druge ljude. Onaj tko zna voljeti druge, zna voljeti i sebe - čisto i prepotentno, bez ikakve egoistične, narcisoidne senzacije. Iskrena ljubav prema sebi zapravo rađa savršenu pozornicu za prekrasno uživanje u ljubavi s drugim ljudima.

* Kako ponovno "vratiti" zaboravljenu ljubav?

- Ključ je da sami sebi postanemo idealni roditelji. Većina roditelja uvjetuje svoju ljubav, ne prihvaća nas takvima kakvi jesmo; tome je tako zato jer su većina roditelja dobronamjerni, ali zagubljeni pojedinci, zbog čega nam nenamjerno serviraju neke zalogaje koji su nama poprilično gorki. Kada smo djeca, doista i nemamo izbora. Ali, kao odrasle osobe, imamo opciju uzeti svoj život u svoje ruke i onda se trudimo biti prema sebi oni roditelji koje smo oduvijek htjeli imati. Dakle, ljubav prema sebi rađa se tako da imamo dovoljno strpljenja za sebe, dovoljno razumijevanja za sebe, da se prihvaćamo onakvima kakvi jesmo, da se trudimo razumjeti se. Mislim da je takav odnos prema sebi poanta života. A onda se ta ljubav prema drugima zapravo skoro pa događa spontano.

* Zaslužuje li se ljubav?

- Mislim da je svatko sam po sebi vrijedan ljubavi i da ne moramo ništa posebno radili da bismo je zaslužili, ali moramo da bismo je osjetili. Čak i kada primate ljubav od drugih ljudi, ako nemate temeljnu ljubav prema sebi, tj. ljubav prema životu - a to je zapravo temeljna ljubav, mislim da je onda nećemo nažalost moći osjetiti. I dalje ćemo je biti vrijedni, ali je nećemo moći osjetiti.

* Što možemo učiniti da bismo je živjeli?

- Koncentrirati se na ono što možemo dati, njegovati sve svoje... Previše ljudi poistovjećuje svoj ljubavni život s partnerskim životom, a to je potpuno pogrešno. Ovo doživljavam kao prvu od zabluda koju sam htio razbaštiniti u knjizi. Nikako ne bismo smjeli ljubav doživljavati kao fenomen koji se živi samo ili prvenstveno kroz partnerski odnos. U knjizi uvodim jedan termin koji se zove "ljubaviziranje", koji upućuje na to da bismo se trebali posvetiti svim svojim ljubavnim odnosima koje imamo, i njima maksimalno davati. Ljubav je i ljubav prema plesu, zori, prekrasnim vidicima, moru, iskrenosti djece, prema iskrenosti, poštenju... Za sve naše vrste ljubavi mi bismo trebali naći mjesto u svakom svom danu, i na taj način okrepljivati svoje srce. Govorim i o nečemu što ja nazivam škrinjicom, a zapravo se radi o razvijanju poštivanja prema onome što već imamo u sebi, u svom životu. Jer, previše ljudi se opsesivno bavi manama i problemima, zaboravljajući da njih neće uspjeti riješiti, ili će ih riješiti težim putem, ako se ne napiju ljepote i osjećaja vrijednosti prema sebi, i poštovanja, i energije na kraju krajeva, i svega onoga što već štima u njihovom životu.

* Kako možemo na duge staze ustoličili sebe kao ljubav koja jesmo?

- Ovdje je ključno naglasiti razliku između kompromisa i kompromitiranja. Kompromisi su potrebni, ali je ključno maknuti iz života sve oblike kompromitiranja. To konkretno znači da svi odnosi koji ne zadovoljavaju naš minimum, bilo da su oni poslovni, privatni, ljubavni, prijateljski, partnerski... da bi se trebali naći na listi za odstrel. Minimalni zahtjevi koje imamo u svakom odnosu moraju biti zadovoljeni, da bismo imali ikakvu šansu za sreću. Jednostavno moraju. Zato i jesu minimalni. I mislim da većina ljudi, pogotovo u partnerskim odnosima, spušta svoje kriterije, da bi bili kako-tako zadovoljni. No, umjesto da spuštaju kriterije, trebali bi podizati ono što mogu i žele dati. A ako njihov trenutni partner to ne može primiti, razmišljati je li to prava veza za njih. Jer, sigurno postoji netko tko može primiti sve ono što oni mogu dati.

* Što ljubav jest, a što nije? Koja je razlika između ljubavi i Ljubavi- ljubavi s velikim i malim "lj"?

- Ljubav s malim "lj" može biti sve i svašta. Ljubavlju doista nazivamo sve moguće posesivne, patološke, ljubomorne, ovisničke odnose. A ja sam nekako posebno vezan za ljubav i mislim da bi se ona isključivo trebala pisati s velikim slovom, i da bismo joj se trebali obraćati s poštovanjem i dubokim uvažavanjem. Sve vrste ljubavi u kojima ljubimo potpuno, a osjećamo da nas to nekako uzvisuje je ljubav s velikim "Lj".

* Jesu li strast i zaljubljenost lica ljubavi? Njezini neophodni, neizostavni začini ili ih zabludom poistovjećujemo s ljubavi?

- Jedno od većih poglavlja u knjizi je razbijanje zabluda o partnerskim odnosima, poput onih "brak ubija ljubav" ili "da će nas djeca zbližiti", ili da su "posesivnost i ljubomora povezani s ljubavlju", ili da "ljubav ima rok trajanja", ili da "ne postoji bezuvjetna ljubav".

Naveo sam ih 13 ili 14, a jedna od njih govori o razlici i sličnosti između ljubavi i zaljubljenosti. Često se o zaljubljenosti govori na način da je ona obvezno nekakva velika, zanesena, zapravo luđačka senzacija prisutna u početku veze, koja nužno počiva na nerealnim temeljima, na našoj projekciji. Većina ljudi zaista tako doživljava i tako živi zaljubljenost, ali ne mislim da zaljubljenost to mora biti.

Mislim da zaljubljenost može biti realna, zasnovana na realnoj oduševljenosti osobom u koju smo zaljubljeni, da se možemo doista ludo, luđački, potpuno zaljubiti u osobu čiju ljepotu istinski prepoznajemo. Mislim da zaljubljenost može biti lijep, nužan suputnik uspješnog ljubavnog odnosa, da zaljubljenost i ljubav mogu koegzistirati skladno, da mogu obje biti više nego realne, i da obje možemo kontinuirano osjećati, obje u početku veze, ali i ne samo na početku veze.

Ovo je moguće zato jer je za stvarni, istinski odnos potrebno da obje osobe prije svega vole same sebe, da se prihvaćaju takvima kakvi jesu. Ljudi koji vole sebe razvijaju se tijekom godina, života, a slijedom toga razvija se i odnos. Kako je ljubavni odnos aktivan, moguće je imati kontinuirano svježu, živu, uvijek nekako novu vezu. Takav odnos nam omogućuje da se stalno iznova zaljubljujemo jedno u drugoga - kako u već postojeće, tako i u nove, sadašnje karakteristike.

 * A strast i ljubav?

- Da, definitivno, strast je apsolutno nužan dio svakog ljubavnog odnosa, pri čemu ne mislim samo na fizičku strast. Fizička strast je jedan dio priče, ali čak i kad se radi o partnerskom odnosu, neophodna je i strast da zajednički podijelite doživljaje, strast da zajednički kreirate neke doživljaje. Čak mislim da je ova strast, koja doista počiva na duhovnoj kompatibilnosti, za partnerske odnose puno, puno bitnija od fizičke strasti, koja može počivati i na čisto fizičkoj kompatibilnosti.

* Ljubav i ljubavnost, doživljavamo kao stanje sreće, zadovoljstva, ugode, kao odsutnost boli, neželjenih emocija, kao ne-tugu, ne-bol, ne-suze... Može li ljubav rastužiti, može li ona zaboljeti? Ako da, nije li to paradoks ljubavi?

- U ljubavnim odnosima doživljavamo bol, doživljavamo tugu itekako, ali ne patnju. Zato jer patnja dolazi kada krivo protumačimo određene životne događaje i naše doživljaje tih događaja, a to je u ljubavnim odnosima nemoguće. Jer znamo li ljubiti, to zapravo znači da smo mudri. I ako smo mudri, to znači da nećemo moći krivo čitati životne događaje, i svoje doživljaje istih. Tako da, bol je nužan dio života i nju ne možemo izbjeći, ali itekako možemo izbjeći da nas ta bol duboko boli, da doista i patimo.

* Primijenjeno na partnerske odnose, često se može čuti: "ljubav nije dovoljna", ili "od ljubavi se ne živi". Nerijetko nailazimo na ljubavne priče bajkovitog početka, ali ružnog završetka. Što se to dogodi ljubavi, i zbog čega se pretvori u svoje naličje? Ili, kako održati ljubav u odnosu tijekom godina?

- Kad kažu da ljubav nije dovoljna, pritom se misli na zaljubljenost i fizičku strast. Slažem se da to sigurno nije dovoljno. No, što se, u stvari, događa? Često na početku glumimo da bismo nekoga dobili, a kasnije glumimo da bismo ga zadržali. U nekom trenutku ta gluma, te maske jednostavno moraju pasti i onda se događa ono o čemu govore mnogi autori - zaljubljenost nestane nakon tog okrutnog sudara s realnošću. Razumijem da ljudi ne žele biti sami, da žele biti u vezi; no, kad se trudimo biti u bilo kakvoj vezi, onda nam je najčešće život bez veze. Ne bismo trebali ni na početku odnosa glumiti, nego jednostavno biti ono što jesmo. Tako ćemo odmah na početku znati jesmo li kompatibilni i možemo li s tom osobom graditi ljubavni odnos ili ne možemo.

Tako da ljubav definitivno jest dovoljna kad se radi o Ljubavi; ona jest dovoljna kad se odmah na početku otkriju sve karte, jer će nam to omogućiti da odnos gradimo na realnim mogućnostima i kapacitetima. U protivnom, bit ćemo u odnosu krnje ljubavi, glume, kakav opstaje dok maske ne padnu.

* Ima li ljubav rok trajanja?

- Ljubav nema, iluzije o ljubavi imaju. Prava Ljubav ne može nestati, njezina esencija ostaje ista, bez obzira na tip odnosa. No, odnosi sami mogu se transformirati kako god želimo. Sasvim je moguće da neki ljubavni odnosi ne traju do kraja života u istom obliku te da se, primjerice prijateljska ljubav transformira u partnersku ljubav... Ako je prava ljubav, možete čak i prekinuti partnerski odnos, ali ona neće nestati - ostat će vječna nit koja će vas spajati.

* Koji su "recepti" za sretan i uspješan, dugovječan odnos?

- Jedan od primjenjivijih dijelova u knjizi je onaj u kojem govorim o tome što je potrebno za stvaranje uspješne partnerske veze. Tri su ključna elementa: ravnoteža primanja i davanja - da otprilike dajemo ono što primamo, visok stupanj kompatibilnosti odnosno sličnosti u ključnim životnim uvjerenjima, i iskrenost. U dijelu u kojem govorim o kompatibilnosti napravio sam i test, upitnik za parove. Nadam se da će većina ljudi otkriti da doista jesu kompatibilni. A oni koji nisu, nadam se da će imati hrabrosti da si to priznaju.

* Koja je tvoja osobna definicija/interpretacija Ljubavi? Kada bi nekome, recimo Marsovcu, želio u jednoj rečenici približiti ljubav i njezin značaj u životima ljudi, kako bi ona glasila?

- Ne bih mu ništa rekao, samo bih ga pogledao. Najiskonskijim mogućim pogledom kojim bi se smiješilo moje srce. Tako bih mu približio ljubav.

* Koji je tvoj najdraži stih o ljubavi?

- Ljubav je arija svjesnosti.

 

Novo u katalogu

  • Knjiga života

    Deborah Harkness
    Knjiga života

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Istina o Slučaju Harry Quebert

    Joël Dicker
    Istina o Slučaju Harry Quebert

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Mali Dragulj

    Patrick Modiano
    Mali Dragulj

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Vojnici

    Sönke Neitzel, Harald Welzer
    Vojnici

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Iskra

    Neven Orhel
    Iskra

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Na otvorenom kraju

    Nikica Petrak
    Na otvorenom kraju

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Zovem se nebo

    Tanja Tolić
    Zovem se nebo

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Agnesina ispovijed

    Hannah Kent
    Agnesina ispovijed

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Snoputnik

    Zoran Žmirić
    Snoputnik

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Tamno ogledalo

    Ivana Rogar
    Tamno ogledalo

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Hotel Bospor

    Esmahan Aykol
    Hotel Bospor

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Accabadora

    Michela Murgia
    Accabadora

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Café Hyena

    Jana Beňová
    Café Hyena

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Luda knjiga

    Ayfer Tunç
    Luda knjiga

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Gost iz galaksije

    Teofil Pančić
    Gost iz galaksije

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Umri ženski

    Marina Vujčić
    Umri ženski

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Zvuk banana

    Ece Temelkuran
    Zvuk banana

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Kolumnist iz sjene

    Predrag Crnković
    Kolumnist iz sjene

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Ivo Politeo: Porazi i slava

    Vlado Rajić
    Ivo Politeo: Porazi i slava

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Druga

    Ece Vahapoğlu
    Druga

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Blue Moon

    Damir Karakaš
    Blue Moon

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Informatičar starog kova

    Kristijan Mirić
    Informatičar starog kova

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Sigurno kao svitanje

    Francine Rivers
    Sigurno kao svitanje

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Odjek u tami

    Francine Rivers
    Odjek u tami

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Glas u vjetru

    Francine Rivers
    Glas u vjetru

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Major Tom

    Karmela Špoljarić
    Major Tom

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Bog podzemlja

    Ursula Poznanski
    Bog podzemlja

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Takve se stvari događaju ljudima

    Stanislava Nikolić Aras
    Takve se stvari događaju ljudima

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Treći Reich

    Roberto Bolaño
    Treći Reich

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi
  • Kuća Wittgenstein

    Alexander Waugh
    Kuća Wittgenstein

    Novo u katalogu!

    Detaljnije o knjizi