Veliki američki pisac, kako ga naziva časopis Time, Jonathan Franzen dolazi u Zagreb, gdje će u četvrtak, 22. ožujka, u VIP clubu na Trgu bana Jelačića 9, s početkom u 20 sati, gostovati na tribini koju organizira njegov hrvatski nakladnik V.B.Z. S autorom proslavljenih “Korekcija” i najnovijeg romana, “Sloboda”, razgovarat će Borivoj Radaković. Ulaz na tribinu bit će besplatan.
Jonathan Franzen rođen je 1959. godine u SAD-u, mjestu Western Springs, država Illinois, a odrastao u predgrađu St. Louisa, država Missouri. Nakon što je 1981. godine diplomirao germanistiku na Swarthmore Collegeu, kao Fullbrightov stipendist odlazi studirati na Freie Universität u Berlinu, a kasnije kraće vrijeme radi u seizmološkom laboratoriju harvardskog sveučilišta.
Za svoj prvi roman, “The Twenty-Seventh City”, objavljen 1988. godine, dobio je nagradu Whiting Award. Drugi roman, “Strong Motion”, objavio je 1992. godine. Svjetsku slavu i priznanje donosi mu tek treći roman “Korekcije” (2001), književni fenomen zadnjeg desetljeća 20. stoljeća. Korekcije su priča o disfunkcionalnoj obitelji Lambert, roman koji predočava zastrašujuće obrise kapitalističke Amerike. Članovi obitelji proživljavaju teške trenutke: Alfred Lambert boluje od Alzheimerove bolesti, a njegova supruga Enid i dalje se zavarava nadom u bolju budućnost. S nestrpljenjem očekuje obiteljsko božićno okupljanje na kojem će se pojaviti njihova djeca: Chip, Denise i Gary. Nije svjesna toga da se njihovi životi gotovo raspadaju. Korekcije su potrebne svima: Alfredovom umu, scenariju koji piše Chip, Garyjevoj obitelji, Denis - vrhunskoj kuharici koja je dobila otkaz nakon afere sa šefovom ženom. Potrebne su religiji, ekonomiji, zdravstvu i društvu u cjelini. Ovim romanom Franzen secira američko društvo i međuljudske odnose, a zapravo opisuje sve nas.
"Korekcije" su izazvale pravi val oduševljenja kritike i čitatelja, kritičari su roman prozvali “prvi pravi roman novog tisućljeća“, a Franzena modernim Tolstojem. Roman je osvojio National Book Award. Prodan je u više od tri milijuna primjeraka, što je za ozbiljnu književnost nevjerojatna brojka, a kritičari i čitatelji željno su iščekivali novi roman tada već jednog od najslavnijih svjetskih pisaca.
Devet godina nakon proslavljenih “Korekcija”, Franzen je objavio roman “Sloboda”, što je postao kulturni i izdavački događaj ljeta 2010. godine. Obama je “Slobodu” čitao to ljeto na godišnjem odmoru, Franzenova slika pojavila se na naslovnici Timea i svi su iščekivali ocjenu kritike. Kritičari su Slobodu nazvali “romanom godine, romanom stoljeća“, a Franzena književnim genijem našeg vremena. “Sloboda” progovara o našem vremenu, načinu života, psihologiji i međuljudskim odnosima jedne ere. Saga je to o dvije američke obitelji, Berglundovima i Emersonovima, koja kroz njihove životne priče daje kritički presjek vremena u kojem živimo a kojem se mnogo toga može zamjeriti, što Franzen izražava britkim humorom, ni u jednom trenu ipak ne gubeći razumijevanje za nedokučivu dubinu ljudske psihe. Franzen je, pišući o slobodi, napisao roman koji pokriva sve što je nesloboda u današnjem svijetu - ekološko razaranje, pohlepa, korporacije, rat (u Iraku), kapitalizam, a s njima i najvažnije međuljudske odnose - rodbinske relacije, prijateljstvo, ljubav, seks, preljub…
U razdoblju dok je pisao “Slobodu” Franzen je objavio i dvije knjige esejističko-memoarske proze “Kako biti sam” (2004) i “Neumjerena zona” (2007). Obje su, kao i “Korekcije” i “Sloboda”, prevedene na hrvatski jezik i objavljene u nakladi VBZ-a. U tim esejima Franzen se otvorio svojoj čitalačkoj publici i progovorio o temama koje ga zaokupljaju. Tek nakon knjige eseja “Kako biti sam” čitatelji su doznali koliko je tegobno i složeno bilo iskustvo pisanja znamenitih “Korekcija”, i koliko je osobna priča samog autora odigrala ulogu u romanu: najpoznatiji esej je svakako onaj uvodni, o Alzheimerovoj bolesti autorova oca, koja je na nezaboravan način interpretirana u “Korekcijama”.
Dakako, među 14 eseja uvršten je i veliki esej o sudbini američkog romana, koji je svojedobno izazvao veliki interes u svijetu. O čemu god pisao - o Oprah Winfrey, društvenim ili političkim pitanjima ili povratku socijalnog romana, Franzen piše zabavno i kompetentno.
U “Neumjerenim zonama” Franzen piše o obiteljskim temama, ali ovog puta kroz filtar vlastitog odrastanja na Srednjem zapadu u sedamdesetim godinama. On se dotiče različitih tema: piše o Charlieju Brownu, bezuspješnim pokušajima gubljenja nevinosti, svom intenzivnom užitku u promatranju ptica, propalom braku, studiju njemačkog i nevjerojatnom profesoru koji je utjecao na njega. “Neumjerena zona” je esejistička knjiga koja strastveno raščlanjuje i tumači svijet pripovijedajući o naizgled nevažnim detaljima.
Franzen danas živi u New Yorku sa spisateljicom Kathryn Chetkovich, posvećen je pisanju, redovito piše eseje za New Yorker i jedina ekstravagantna stvar u njegovom životu je promatranje ptica - hobi u kojem neizmjerno uživa i kojem se posvetio nakon objavljivanja “Korekcija”. Kako sam kaže: “Da nisam objavio ‘Korekcije’ i da nisu tako dobro prihvaćene, ne vjerujem da bih sebi dopustio užitak u promatranju ptica - užitak poradi užitka samog.“ Jer do objavljivanja toga romana, Franzen se neprestano borio: da bude prihvaćen i priznat kao pisac, da uopće napiše roman, da osigura egzistenciju, da ne “izda“ roditelje i njihova očekivanja, da sačuva, sada, svoj propali brak.
Podijeli na Facebook
