Ono što je Jacques Derrida bio osamdesetih, to je danas Slavoj Žižek - mislilac kojeg su izabrali mladi europski avangardni intelektualci. Tim je riječima britanski list The Observer opisao slovenskog filozofa, sociologa, kulturnog kritičara i psihoanalitičara, rođenog u Ljubljani 1949. godine. Žižek je danas jedan od najcjenjenijih i najpopularnijih filozofa, a često ga nazivaju i najopasnijim filozofom Zapada. Autor je više od pedeset knjiga prevedenih na više od dvadeset svjetskih jezika.
Žižekova nova knjiga u izdanju Frakture, "Živjeti na kraju vremena", bit će predstavljena večeras u 18 sati, u zagrebačkom kinu Europa, Varšavska 3, na jednoj od dvije tribine Razotkrivanje koje će se održati u sklopu 5. Subversive Festivala. Ankica Čakardić razgovarat će sa slovenskim filozofom o tome kako zapadna civilizacija, u suočavanju s ekonomskom krizom koja ju je pogodila, mora proći pet stanja: poricanje, bijes, cjenkanje, depresiju i prihvaćanje. Slavoj Žižek je, naime, u svojoj novoj knjizi aktualniji nego ikad, a "Živjeti na kraju vremena" pokazuje i dokazuje da kapitalizam kakav danas živimo nije održiv te da je vrijeme za promjene, a to se može dogoditi samo redefiniranjem komunizma.
U srijedu, 16. svibnja, također u 18 sati u kinu Europa, održat će se druga tribina Razotkrivanje u sklopu 5. Subversive Festivala, na kojoj će Renata Salecl predstaviti svoju knjigu "Tiranija izbora", također objavljenu u nakladi Frakture. Sa slovenskom teoretičarkom psihoanalize i sociologinjom razgovarat će Tonči Valentić, a ideja je također obraditi neke od glavnih ideja iz knjige. U "Tiraniji izbora" Renata Salecl istražuje kako primamljivi poticaji kasnoga kapitalizma da "budemo svoji" dovode do sve većeg nezadovoljstva - i kako ustrajavanje na izboru kao pukoj osobnoj odluci može onemogućiti društvenu promjenu. Danas nas se, naime, uvjerava da naši životi obiluju izborom, a poput proizvoda na policama supermarketa, čini se da možemo odabrati čak i svoje identitete. Paradoksalno, ta sloboda može izazvati tjeskobu te osjećaje krivnje i manjka. Oslanjajući se na raznolike primjere iz popularne kulture - od internetskih stranica za namještanje spojeva i knjiga za samopomoć do opsesije životima slavnih - te uvide iz sociologije, psihoanalize i filozofije, Salecl pokazuje da je izbor rijetko utemeljen na jednostavnoj racionalnoj odluci s predvidljivim ishodom. Umjesto izbora sve češće prevladava - tiranija izbora.
Inače, Renata Salecl (Slovenj Gradec, 1962.), gostujuća profesorica na London School of Economics i istraživačica pri Institutu za kriminologiju na Pravnom fakultetu u Ljubljani, stu¬dirala je filozofiju i doktorirala sociologiju, a 80-ih godina bila je aktivna u znamenitoj Ljubljanskoj školi psihoanalize. Godine 2010. proglašena je "slovenskom znanstvenicom godine", a u prosincu iste godine Delo je odabire za "slovensku osobu godine". U ožujku 2011. proglašena je najuspješnijom ženom u Sloveniji.
Podijeli na Facebook
