Kad je američkom piscu Davidu Vannu bilo trinaest godina, njegov otac, nemiran, nezadovoljan čovjek koji je vrludao Aljaskom otvarajući jednu zubarsku ordinaciju za drugom i propao kao komercijalni ribar, pucao si je u glavu nakon telefonskog razgovora s drugom suprugom, Vannovom pomajkom. “Čula je kako dijelovi glave padaju sa stropa”, rekao je Vann. “I dalje ne može telefonirati na to uho.” Nedugo prije no što si je oduzeo život, otac ga je pitao bi li tu godinu proveo s njim u divljini, u kolibi na jugoistočnom aljaskom jezeru. Vann je odbio, otac se ubio, a pisac nikad nije doznao što bi se dogodilo da je pristao.
Upravo to pitanje bilo je jedan od pokretača za autobiografsku zbirku priča, “Legenda o samoubojstvu”, koju Vann nije uspijevao objaviti punih 12 godina - niti jedan agent nije, naime, htio proslijediti izdavaču njegovu prvu knjigu koja govori o tome što bi se dogodilo da je David pristao s ocem provesti godinu u divljini. Središnji dio “Legende o samoubojstvu” je, naime, snažna i potresna novela “Otok Sukkwan” koja obuhvaća dvije trećine stranica zbirke, i uokvirena je s pet međusobno povezanih kratkih priča, a opisuje kušnje dječaka koji dolazi živjeti s nestabilnim ocem na pusti otok na Aljasci. Dječak, Roy, žali zbog svoje odluke što je ostavio majku i sestru, dok njegov otac, Jim, postupno otkriva svoju sebičnost, nesposobnost i ludilo. Čini se kao da sve ide u pogrešnom smjeru i dolazi do užasne nesreće koja zaokreće priču u neočekivanom pravcu.
Kako Vann, koji je rođen 1966. na Aleutskom otočju, a djetinjstvo je proveo u Ketchikanu na Aljasci, nije uspijevao objaviti svoje prvo djelo, okrenuo se moru te postao kapetanom i graditeljem brodova. Ipak, godine 2008. “Legenda o samoubojstvu” je objavljena i otada je osvojila desetak nagrada, uključujući Prix Medicis Etranger (2010) u Francuskoj za najbolju stranu prozu i Premi Libreter (2011) u Španjolskoj, Nagradu Grace Paley, Kalifornijsku književnu nagradu i čitateljsku nagradu L'Expressa u Francuskoj. Prevedena na osamnaest jezika, “Legenda o samoubojstvu” postala je međunarodna uspješnica, a isto tako našla se na popisu "Četrdeset najboljih knjiga godine" u jedanaest zemalja, odabrao ju je književni klub časopisa New Yorker i Timesov književni klub, u potpunosti je pročitana na Sjevernonjemačkom radiju, a Chris Meloni po njoj će snimiti film.
U Hrvatsko je “Legendu o samoubojstvu” upravo objavila Naklada OceanMore, a tim povodom je Vanna pozvala i u Zagreb da hrvatskim čitateljima predstavi svoj prvijenac. David Vann gostovat će tako u srijedu, 23. svibnja, u Knjižnici Bogdan Ogrizović, Preradovićeva 5, s početkom u 20 sati, a osim što će predstaviti svoj roman, posjetitelj će moći dobiti i autorovu posvetu u knjigu. O kakvom je točno iznimnom djelu riječ, najbolje govore ovacije brojnih književnih kritičara. List Le Figaro naziva ga “jednim od najboljih pisaca svoje generacije”, Sud Ouest i The Weekend Australian uspoređuju ga s McCarthyjevom “Cestom”, opisuju kao “djelo koje nemilosrdno ubada u srce”, a The San Francisco Chronicle primjerice kaže: “’Legendom o samoubojstvu’ Vann gleda u mračno i osamljeno srce američke duše. Radi se o bolnom putovanju koje je teško čitati, ali nemoguće ga je odložiti i isto ga je tako nemoguće zaboraviti.“
Godine 2011. Vann je objavio roman “Caribou Island” koji je također postao međunarodna uspješnica i već se u devet zemalja nalazi se na popisima najboljih knjiga godine, ušao je u najuži izbor za Nagradu Flaherty-Dunnan za prvi roman i po njemu će dvostruki dobitnik Oscara za dokumentarni film Bill Guttentag snimiti film. “Caribou Island” čitan je na BBC-ju dva tjedna, odabran od Samlerens Bogkluba u Danskoj i ušao je u najuži izbor za Prix du Roman Fnac i Prix Lire & Virgin u Francuskoj.
Vannov novi roman “Dirt” objavljen je u travnju 2012. i već dobiva odlične kritike. Vann je i autor memoara “A Mile Down: The True Story of a Disastrous Career at Sea” (2005). Trenutno je Guggenheimov stipendist i prihvatio je profesorsko mjesto na Sveučilištu Warwick u Engleskoj.
Podijeli na Facebook
