10 knjiga za hladne dane

Piše Tanja Tolić

Pred vama je jedan sasvim osoban izbor. Kakav bi uostalom i mogao biti, jer svaki je čitatelj svijet za sebe. Formalno, riječ je o izboru deset (najboljih) pročitanih knjige koje su hrvatski nakladnici objavili ove godine; sadržajno, definiran je ukusom osobe koja čita strasno i gladno i tako će biti do smrti.
Izbor je začinjen sklonošću prema opakim, kompleksnim i uznemirujućim krimićima; humoru i ironiji u bilo kojem žanrovskom obliku; romanu ideje; pisanju koje rečenicom i emocijama gađa precizno u čitateljevo tkivo, po mogućnosti negdje oko pleksusa ili, još bolje, sjevernije. Poželjno je i da ima magije ili SF, ali nije uvjet. Poezija me uglavnom ne zanima (najčešće zato što ju ne razumijem), ali povremeno se dogodi da naiđem na pjesnike čiji je izraz destiliran i lišen svake suvišnosti; koji su pravom kombinacijom riječi izrekli točno ono što su trebali, onako kako doista jest i ni mrvu više. Ovdje ih je dvoje.
Kad je Saul Bellow zapisao kako “ljudi mogu izgubiti život u knjižnici“ i da bi bilo pošteno da ih netko na to upozori, mislio je na ovakve kao što sam ja. Ako se prepoznajete u rečenici, i odgovara vam opis s početka, ovo je izbor knjiga za vas.

P. S. Ispričavam se svim knjigama i piscima koji bi mi se svidjeli, a preskočila sam ih u svom nastupu gladi u knjižari. Doći ću i do vas, bez brige.



1.
Atlas oblaka, David Mitchell
Vuković & Runjić

Epski roman Davida Mitchella - istodobno povijesni pastiš, pustolovni roman, triler i SF - na hrvatski je prvi put preveden 2008., ali je ove godine doživio reizdanje u povodu premijere istoimenog filma kojeg su snimili Tom Tykwer (“Trči, Lola, trči“) i brat i sestra Wachowski (trilogija “Matrix“). “Atlas oblaka“, rekao je sam Mitchell, roman je o nesputanoj grabežljivosti; kako pojedinac vreba pojedinca, grupa grupu, nacija naciju... i kako jedna kap, jedan pojedinac u oceanu, može promijeniti tijek povijesti. Ispričan je kroz šest priča, o šest ljudi, od 19. stoljeća do daleke budućnosti, a sve ih povezuje borba za slobodom, nevidljive sile koje nas rasturaju i jedan madež u obliku kometa.


2.
Doba čuda, Karen Thompson Walker
Znanje

Jednoga šestog lipnja objavljena je vijest da se Zemljina rotacija počela usporavati i da se dan, iako je katastrofa u početku bila prilično nevidljiva, produljio preko noći za 56 minuta. Bejzbol je postao nemoguća igra. Ptice su počele padati s neba. Kitovi su se nasukavali na plažama. Ljude je uhvatila panika, pa su počeli gomilati zalihe vode i konzervi. Usred svega toga je jedanaestogodišnja Julia koja će se prvi put zaljubiti, a “Doba čuda” njezina je mala, intimna povijest svijeta koji nepovratno propada. Karen Thompson Walker za svoj je prvijenac dobila honorar od sedam znamenki, a roman je i prije objave proglašen potencijalnim bestselerom.


3.
Fantastične leteće knjige g. Morrisa Lessmorea, William Joyce
MeandarMedia

Slikovnica za djecu i još više odrasle nastala je na temelju 15-minutnog animiranog filma koji je u veljači 2012. nagrađen Oscarom, a posveta je čitanju, prijateljstvu i New Orleansu kojeg je poharao uragan Katrina 2005. godine. Morrisa Lessmorea, koji nalikuje Busteru Keatonu, otpuhat će kao u “Čarobnjaku iz Oza“ strašan vjetar sve do čarobne biblioteke u kojoj žive leteće knjige. Knjižica raskošnih ilustracija koja u 56 stranica daje sukus strasti čitanja.


4.
Knjiga ljubavi - stihovi zanosa i čežnje, Mevlana Dželaluddin Rumi
Hena com

Sufijski mistik, obožavan u Americi zahvaljujući prepjevima Colemana Barksa, konačno je postao dostupan i hrvatskim čitateljima. Rumijeva opsesija bila je ljubav - erotska, prijateljska, božanska, iako bi bilo pravednije reći da ova zbirka pokriva “sva veličanstvena područja srca“. Bez obzira što je Rumi živio u 13. stoljeću, njegova poezija sasvim dobro korespondira i sa suvremenim čitateljem, naravno ukoliko je dovoljno hrabar da se baci u olujno more emocija i dopliva do univerzalnog iskustva ljubavi koje je manje osjećaj, a više način življenja.


5.
Legenda o samoubojstvu, David Vann
OceanMore

David Vann imao je 13 godina kad mu se ubio otac. Dvadeset godina, najčešće noću dok je patio od nesanice, vagao je u svojoj glavi je li samoubojstvo i njegova sudbina. “Legenda“ je prilično teška zbirka dijelom autobiografskih priča ali, potpuno neočekivano, na svoje čitatelje djeluje rasterećujuće, čak katarzično. Znam jer sam je testirala na nekoliko ljudi, različitih profila, gurajući im Vanna u ruke. Usprkos teškom životnom početku, Vann, koji je gostovao i u Zagrebu, danas je čovjek nevjerojatne životne energije, jedan od onih koji je osobni poraz uspio pretvoriti u kolosalnu pobjedu i onda još njome natopiti stranice ovog remek-djela.


6.
Majstor i Margarita, Mihail Bulgakov
Šareni dućan

Koliko je poznato, Bulgakov je napisao četiri verzije “Majstora i Margarite“; mučen cenzurom, ambivalentnim osjećajima prema Staljinu i nefrosklerozom umro je, a da nije dočekao objavu svojeg najslavnijeg djela - niti osakaćenog, niti integralnog - klasika književnosti o đavlu Wolandu i mačku Behemotu (i ostatku svite!) koji naprave dar-mar u Moskvi. Roman se, naravno, može čitati na nekoliko razina, a bonus je prijevod Vide Flaker, koji svjedoči o umijeću koje sve rjeđe viđamo u današnjem hrvatskom nakladništvu. U svih osam izdanja “Majstora i Margarite“ na hrvatski jezik (prvo je bilo 1969. godine), korišten je upravo njezin prijevod.


7.
Mamasafari (i ostale stvari), Olja Savičević Ivančević
Algoritam

Poezija je često metafora zamotana u samu sebe. Nerijetko, pjesnika bi trebalo dobro, intimno poznavati da bi se razumjelo što je zapravo napisao dok je pisao. Evo zašto je Olja Savičević Ivančević meni iznimna: “Lažem da se bojim, jer se bojim da će svi očekivati da budem hrabra i radim hrabre stvari. (...) Lažem da nisam sretna! Presretna sam! Ali bojim se da je moja sreća neukusna, da će vas moja sreća povrijediti. (...) Lažem da volim običan život, jer se bojim povjerovati da mi je zlo od manjeg otpora. (...) Lažem, jer su me plašili istinom. Lažem sve manje, bojim se da se ne isplati.“


8.
Paganinijev ugovor, Lars Kepler
Fraktura

Nastavak prošlogodišnjeg Frakturinog hita “Hipnotizer“, švedskog bračnog para Ahndoril koji zajedno piše krimiće pod pseudonimom Lars Kepler, u središte radnje postavlja inspektora Joonu Linu i dodaje mu ženskog pandana, Sagu Bauer, a zajedno love hladnokrvnog serijskog ubojicu. Cunami skandinavskog noira naplavio je u Hrvatsku koješta, no ovo je prava, hard core zabava i, povrh svega, pametno štivo. Krimić koji se ne ispušta iz ruku dok se ne pročita do kraja! Utoliko, idealno za bijeg od dosadne rodbine.


9.
Previše sreće, Alice Munro
OceanMore

Kanadsku kraljicu kratke priče, povučenu spisateljicu koja ne daje intervjue, a komunicira o svojim pričama samo s troje svojih agenata, hrvatska publika upoznala je prvi put lani preko fantastične zbirke “Služba, družba, prošnja, ljubav, brak“. Munro piše književne dragulje, njezine su priče, po dužini više novele, gozba za čitatelje staroga kova koji knjige ne gutaju, nego u njima uživaju. Ova je zbirka mračnija, glavni likovi više nisu samo žene, nego i poneki usamljeni muškarac, a usprkos naslovu pripovjetke više govore o svim onim trenucima života kad nas sreća - zaobiđe. Čitanje s osjećajem težine, ali i dalje izvanredno.


10.
Terapija, Sebastian Fitzek
VBZ

Zbog ovog prvijenca Njemačka, navodno, nije spavala, nego je noćima, budna, čitala. Fitzek je jedan uvrnuti tip koji je u međuvremenu postao zvijezda, a u “Terapiji“ se opako poigrava sa zdravim razumom - i glavnog junaka, berlinskog psihijatra Viktora Larenza, ali i čitatelja kojeg spretno zbunjuje i duboko uznemiruje. Larenzu je u liječničkoj ordinaciji nestala kći; četiri godine poslije na vratima vikendice na otoku Parkum pojavljuje mu se shizofrena spisateljica koja tvrdi da svi likovi koje zamisli - ožive. Posljednja u nizu tih izmišljenih, a živih persona djevojčica je koja, baš kao i nestala Larenzova kći, pati od misterioznih bolesti...

* Tekst je originalno, u skraćenom obliku, objavljen u tjedniku Globus.



 

Facebook komentari

Novo u katalogu