Margriet de Moor o slikaru i djevojci u ZKM-u

Amsterdam 17. stoljeća, najživlji je i najbogatiji grad na svijetu, mjesto u kojem svatko vidi svoju priliku, grad trgovaca i umjetnika. To je i grad Rembrandta, jednog od najvećih slikara svih vremena. Do 3. svibnja 1664. on je već naslikao niz svojih remek-djela, druga supruga umrla mu je od kuge, odavno je bankrotirao, a jedini tko je stalno uz njega voljeni je sin Titus. I dok Rembrandt razmišlja koje boje da upotrijebi na slici koju će poslije nazvati Židovska nevjesta, na glavnome gradskom trgu odvija se pogubljenje jedne djevojke. Njezino je ime Elsje, u Amsterdam je došla prije nekoliko tjedana potražiti svoju sreću, a sada je osuđena za okrutno ubojstvo, koje ne poriče i za koje se ne kaje. Njezino tijelo ostavljeno da visi Rembrandt će istoga dana nacrtati i to će biti jedan od njegovih najdojmljivijih crteža.

"Slikar i djevojka" fascinantna je povijesna priča o dva sasvim različita života, o dva paralelna svijeta, o epohi jednoga od najvećih slikara svih vremena. Margriet de Moor oživjela je Rembrandta i njegov Amsterdam, tragedije i veličanstvene slike kojima se i dan-danas divimo u najvećim svjetskim galerijama, a upravo će ta nizozemska spisateljica gostovati na večerašnjoj tribini Razotkrivanje u sklopu Festivala svjetske književnosti. S njom će, od 19 sati, u Zagrebačkom kazalištu mladih, razgovarati Seid Serdarević.

Inače, Margriet de Moor rođena je 1941. u Noordwijku u Nizozemskoj. Na Kraljevskom konzervatoriju u Haagu studirala je klavir i pjevanje, a posebno ju je zanimala glazba Schönberga, Satija i Debussyja. Od 1968. redovito nastupa kao pjevačica. Studirala je i povijest umjetnosti te arheologiju. Nakon udaje za kipara Heppea de Moora, 1984. osniva umjetnički salon pokraj Amsterdama. Počinje pisati prozu koju karakteriziraju složena struktura i snažna atmosfera. Prva zbirka kratkih priča "Op de rug gezien" (1988) osvojila je nagradu Gouden Ezelsoor za najprodavanije prvo djelo, a prvim romanom "Prvo sivo pa bijelo pa plavo" (1991), o ubojstvu djevojke ispričanom iz perspektive triju pripovjedača, postaje poznata u inozemstvu (preveden je na jedanaest jezika). Slijede romani "De Virtuoos" (1993), "Hertog van Egypte" (1996), "Kreutzerova sonata" (2001), "De verdronkene" (2005) i "Slikar i djevojka" (De schilder en het meisje, 2010.). Za svoj je književni rad primila brojne nagrade. Živi u Amsterdamu.

Nakon tribine Razotkrivanje, u foajeu ZKM-a nastupit će Ani Vuletić (vokal) i Tomislav Mihaljević (klavijature), a u 21 sat započinje okrugli stol na temu "Pojedinac i sistem", na kojem će gostovati Peter Terrin, Gerbrand Bakker i Ivan Lovrenović. Razgovor će moderirati Goran Ferčec, a ulaz na sva događanja je besplatan.


 

Facebook komentari

Novo u katalogu