Philipp Blom o čudesima i užasima prije rata, Julya Rabinowich o rascijepljenosti

U četrnaest godina početkom prošloga stoljeća Europa se stubokom promijenila, a na pozornici novoga stoljeća, nestabilnog i na rubu katastrofe, susreću se premijeri i seljaci, anarhisti i glumice, znanstvenici i psihopati. Povjesničar Philipp Blom to je desetljeće i pol istražio godinu po godinu, od nevjerojatne nade koju je utjelovio Svjetski sajam u Parizu 1900. do atentata na austrijskog nadvojvodu u Sarajevu 1914., u svojoj knjizi "Vrtoglave godine: Europa, 1900.-1914." (Fraktura, 2015.).

Upravo je on večerašnji gost trećeg Festivala svjetske književnosti, a s njim će od 19 sati u zagrebačkom kinu Europa, u dvorani Müller, na tribini Razotkrivanje razgovarati Vuk Perišić.

Philipp Blom, rođen 1970. u Hamburgu, povjesničar je, novinar, romanopisac i prevoditelj. Studirao je u Beču i Oxfordu, gdje je i doktorirao modernu povijest. Autor je, između ostaloga, romana "The Simmons papers" i "Luxor" te djela "To Have and To Hold", povijesnog pregleda kolekcionara i sakupljanja, i "Enlightening the World", koje govori o francuskim prosvjetiteljima i Enciklopediji. Svjetsku slavu stekao je djelima "Vrtoglave godine: Europa, 1900.–1914." te "Razdvojene godine: 1918.–1938".

Prije Bloma, u 17 sati, također u dvorani Müller, posjetiteljima festivala predstavit će se Julya Rabinowich sa svojim romanom "Rascijepljenost" (Naklada OceanMore, 2013.) na tribini Pisac i njegov čitatelj, na kojoj uz autoricu sudjeluju i Helen Sinković te moderator Neven Svilar. Književnica je rođena u Petrogradu, a s roditeljima je 1977. godine emigrirala u Beč. Studira na Bečkom sveučilištu, gdje je diplomirala slikarstvo i filozofiju. Od 2006. radi kao simultana prevoditeljica u sklopu psihoterapeutskih seansi s izbjeglicama. Godine 2009. Dobiva Raurišku književnu nagradu i nagradu MiA upravo za roman "Rascijepljenost", a 2010. i 2012. dobitnica je prestižne stipendije grada Beča Elias Canetti. Napisala je nekoliko dramskih tekstova i eseja i još dva romana: "Herznovelle" (2011) i "Die Erdfresserin" (2012).

U romanu "Rascijepljenost" pratimo sedmogodišnju Mišku koja potječe iz intelektualne židovske obitelji, a koja sedamdesetih godina emigrira iz Sovjetskog Saveza u Austriju. Stigavši u Beč, obitelj se suočava s useljeničkom mukom svladavanja novog jezika, upoznavanja s novom okolinom i osjećajem da ne pripadaju ni novom ni starom svijetu. No Miška se – što zbog barbika, što zbog prefinih voćnih jogurta – vrlo brzo prilagođava novom životu. Ali njezini roditelji, troma Laura i muževni, melankolični Lav, čeznu za domovinom koju su napustili. Živeći tijelom na zapadu, a srcem u Rusiji, svi zajedno pate od svojevrsnog shizofrenog sindroma, svi su rascijepljeni.

U 20.30 sati u velikoj dvorani kina Europa počinje projekcija filma "Pizzerija Kamikaze", snimljenog prema istoimenoj zbirci priča izraelskog pisca Etgara Kereta, a koju je zagrebačka Fraktura upravo prevela na hrvatski jezik.

Detaljan program cijelog festivala možete naći na www.literaturamundi.com/program/

Ulaz na sva festivalska događanja je besplatan, a osiguran je i simultani prijevod. (N. K.)



PROGRAM, 4. 9.

17 sati - Pisac i njegov čitatelj: Julya Rabinowich i Helen Sinković, moderira Neven Svilar (dvorana Müller)

19 sati - Razotkrivanje: Philipp Blom, moderira Vuk Perišić (dvorana Müller)

20.30 sati - Filmska večer s Etgarom Keretom, prikazuje se američki film "Pizzerija Kamikaze" (velika dvorana)

21 sat - Pop-kultura kao nadahnuće: Etgar Keret, Reinhard Kleist i David Foenkinos, moderira Vlatka Kolarović (dvorana Müller)

22.30 sati - Mali noćni strip-tiz: Ženski strip - nek' ide kvragu!; Helena Janečić, Ivana Armanini i Irena Jukić Pranjić, moderira Vladimir Šagadin (dvorana Müller)


 

Facebook komentari

Novo u katalogu