Piše Tanja Tolić
Prvi hrvatski povijesni roman - priča o zabranjenoj ljubavi zlatarove kćeri i plemićeva sina na povijesnoj pozornici zagrebačkih ulica i trgova 16. stoljeća - upravo je na ovogodišnjem Interliberu doživio novo hrvatsko izdanje. Zlatnu knjigu od 370 stranica, roman "Zlatarovo zlato" Augusta Šenoe, objavio je zagrebački Spiritoso na čelu s Andrijom Pećarićem, a hrvatski original u posebnom izdanju činio se kao logičan nastavak prvog prijevoda na engleski jezik koji je isti nakladnik, također u zlatnom ruhu, objavio u kolovozu 2015. godine.
"The Goldsmith's Treasure" Augusta Šenoe na engleski jezik preveo je mladi prevoditelj Neven Divjakinja, a uredila Tanja Konforta, a kako je englesko izdanje izazvalo veliko oduševljenje kod čitatelja, Pećarić je odlučio u povodu obljetnice Šenoina rođenja, točno 177 godina na današnji dan, objaviti i novo hrvatsko izdanje.
Višestruko nagrađivani dizajneri Tomislav-Jurica Kaćunić i Ivana Vučić iz Hamper studija zaslužni su za vizualni identitet i grafičko oblikovanje oba izdanja - i hrvatskog i engleskog. Za prijelom teksta knjižnog bloka korišten je font Amalia, elegantna, decentna, serifna "knjiška" tipografija prikladna upravo za pisanje i čitanje teksta u različitim dužinama, od poezije do romana. Autor tipografije hrvatski je dizajner, tipograf i predavač Nikola Đurek koji je font nazvao po svojoj baki Amaliji koja je bila vješta u iscrtavanju slova za stolnjake i zidnjake koje je sama izrađivala.
Posebnost ovoga izdanje je što su kroz cijeli roman, na marginama, provučeni komentari i objašnjenja kojima se čitatelju olakšava razumijevanje teksta te latinskih i arhaičnih hrvatskih riječi. Popratni komentari urednice Tanje Konforte bit će pak zanimljivi i svim turistima i posjetiteljima Zagreba jer ih podsjećaju da i sami mogu prošetati mjestima na kojima se zbiva radnja romana.
Hrvatsko izdanje obogaćeno je fragmentom iz dosad neobjavljenih memoara Milana Šenoe koji nam pripovijeda kako mu je, dok je bio dječak, otac zabranio čitati "Zlatarovo zlato". Naravno, nije uspio odoljeti pa se oglušio o zabranu, a otac je za to doznao. Što je potom učinio, Milan otkriva u svojim zapisima čiji je djelić nakladnik objavio zahvaljujući Jasmini Reis, nasljednici Augusta Šenoe, pokćerki njegova jedinog unuka Zdenka Šenoe.
August Šenoa rođen je 14. studenoga 1838. godine u Zagrebu. U roditeljskom domu stekao je ljubav prema umjetnosti. Poslje smrti majke 1848. godine, završivši u Zagrebu osmi razred, odlazi u Pečuh k rođacima, gdje završava prvi razred gimnazije 1850. godine. Vraća se u Zagreb gdje maturira 1857. u gornjogradskoj gimnaziji i upisuje se na Pravoslovnu akademiju. Od početka listopada 1859. nastavlja pravni studij u Pragu. Tu ostaje do 1865. godine. Ne položivši na vrijeme određene ispite bio je prisiljen baviti se žurnalistikom, te se vraća u Zagreb i radi u redakciji Pozor.
Godine 1868. postaje gradski bilježnik. Iste godine vjenčao se sa Slavom pl. Ištvanić. Postaje ravnatelj hrvatskoga zemaljskog kazališta 1870., a potom i dramaturg. Njegov prvi roman "Zlatarovo zlato" izlazi 1871. godine. Dvije godine kasnije postao je gradski senator i napušta kazalište. Od 1874. godine do smrti uređuje hrvatski književni časopis Vijenac.
Kako u predgovoru piše urednica izdanja Tanja Konforta, otkad se latio pera i papira do danas, više od 130 godina nakon njegove smrti, rad Augusta Šenoe nije mogao proći nezamijećen ni pasti u zaborav. "Upravo je on stvorio hrvatsku čitateljsku publiku naučivši je da čita na materinskome jeziku kada su povijesne prilike i tradicija nalagale drugačije". Vrijednost ovog izdanja prepoznala je i poduprla Zagrebačka banka omogućivši da bude objavljeno. Limitirana edicija od 2015 primjeraka moći će se kupiti samo na Interliberu po sniženoj cijeni od 79 kuna. Cijena knjige inače iznosi 100 kuna.
Podijeli na Facebook
