Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] objavilo je u okviru projekta Besplatne elektroničke knjige (https://elektronickeknjige.com/) novi prijevod klasika Jamesa Joycea – zbirke priča "Dablinci" – koji potpisuje Kristina Vlašić, pod uredničkom paskom Gorana Čolakhodžića. Prvi i jedini cjeloviti prijevod ovog klasika na hrvatski datira još iz 1965. kada je nakladnička kuća Zora objavila prijevod Mirjane Buljan.
"Dablinci" (eng. Dubliners) zbirka je pripovijedaka irskog pisca Jamesa Joycea, prvi put objavljena 1914. godine. Riječ je o jednoj od njegovih najpoznatijih i najpristupačnijih knjiga, koja realistično i često melankolično prikazuje svakodnevni život stanovnika Dublina na početku 20. stoljeća. Zbirka se sastoji od 15 pripovijedaka koje zajedno tvore kroniku dablinskog života obilježenog društvenim, političkim i vjerskim ograničenjima toga doba.
Pripovijetke su tematski povezane motivom paralize – emocionalne, duhovne i društvene. Likovi koje Joyce prikazuje često su suočeni s monotonijom i neostvarenim željama, a njihove životne priče rijetko završavaju sretnim ishodima. No, upravo u tim tjeskobnim, svakodnevnim situacijama Joyce postiže veliku umjetničku vrijednost svojeg pisma, naglašavajući pritom pojedinosti koje simbolično oslikavaju irsku stvarnost. Zbirka je podijeljena prema dobi protagonista: prve priče govore o djetinjstvu, srednje o mladosti, a zadnje o zrelosti i starosti. Neke od najpoznatijih priča uključuju "Arabiju", "Eveline", "Oblačak" i "Mrtve". Potonja, posljednja priča u zbirci, često se smatra remek-djelom kratke proze. U njoj Joyce istražuje teme identiteta, prošlosti i gubitka na primjeru lika Gabriela Conroya koji doživljava unutarnje prosvjetljenje nakon saznanja o minuloj ljubavi svoje supruge.
Joyceov stil u "Dablincima" združuje preciznost realizma s poetičnošću simbolizma. Pažljivo odabranim detaljima i unutarnjim monolozima autor stvara bogat svijet pun suptilnih značenja. Iako neke priče izgledaju jednostavno, može ih se tumačiti slojevito, pri čemu je često naglašena njihova društvena kritičnost i traganje za identitetom u okruženju obilježenom kolonijalnim pritiscima i konzervativnim društvenim normama.
Prvotna objava zbirke bila je problematična jer su izdavači smatrali njezin sadržaj kontroverznim. Joyce se suočio s cenzurom zbog prikaza seksualnosti, siromaštva i religijskih pitanja. Međutim, nakon objave, zbirci je postupno priznata velika vrijednost i danas se smatra ključnim djelom modernističke književnosti.
"Dablinci" su nadahnuli mnoge autore i umjetnike, a priče su kasnije adaptirane u kazališne predstave i filmove, pri čemu se posebno ističe filmska verzija priče „Mrtvi“ iz 1987. godine, koju je režirao John Huston.
James Joyce, irski književnik, jedan je od najvažnijih predstavnika književnog modernizma. Rođen je u Dublinu 1882. godine, u obitelji koja je ubrzo zapala u financijske poteškoće. Joyce je bio izuzetno obrazovan i nadaren za jezike, te je već kao mladić pokazivao interes za književnost. Iako je odrastao u katoličkom okruženju, kasnije se udaljio od Crkve, što će značajno utjecati na njegova djela. Joyce je već u ranim djelima, poput zbirke "Dablinci" (1914.), pokazao izvanredan osjećaj za realizam i analizu ljudske psihologije. Njegovo najpoznatije djelo, "Uliks" (1922.), revolucioniralo je književnost tehnikom struje svijesti, jezičnim eksperimentima i simbolikom. Roman prati jedan dan u životu Leopolda Blooma, običnog čovjeka u Dublinu, ali aluzijama na Homerovu "Odiseju" istražuje teme identiteta, smisla života i ljudskog postojanja.
James Joyce
Osim "Uliksa", Joyce je napisao i roman "Portret umjetnika u mladosti" (1916.), poluautobiografsko djelo koje prati odrastanje mladog Stephena Dedalusa. Joyceovo posljednje veliko djelo, "Fineganovo bdijenje" (1939.), još je radikalnije u pogledu jezika i strukture te ostaje jedno od najteže razumljivih djela svjetske književnosti. Joyce je većinu svog života proveo izvan Irske, u gradovima poput Trsta, Pule, Pariza i Züricha, gdje je umro 1941. Unatoč tome, njegova su djela duboko povezana s Dublinom i irskim identitetom. Borio se s mnogim izazovima, uključujući cenzuru i zdravstvene probleme, posebno zbog slabog vida. Joyceov utjecaj na književnost ogroman je. Njegova djela nadahnula su generacije pisaca i otvorila nove mogućnosti izraza u jeziku, stilu i strukturi. Danas se smatra jednim od najvažnijih autora 20. stoljeća.
Besplatni naslovi dostupni su u četiri najraširenija formata za e-knjige (HTML, ePub, PDF i MOBI), što omogućuje online čitanje i/ili preuzimanje na vlastite uređaje, čime je zajamčeno optimalno čitateljsko iskustvo na svim trenutno postojećim računalnim uređajima, neovisno o dijagonali zaslona na kojima se e-knjige čitaju, kao i mogućnost ispisa na kućnim pisačima. (N. K.)
Podijeli na Facebook
