Richard Firth-Godbehere specijalizirao se za novu znanstvenu disciplinu, povijest emocija, koja se, između ostaloga, bavi time koju su ulogu emocije imale u povijesnim događajima. Središnji koncept njegove teorije su "emocionalni režimi" koji se mogu primijeniti i na ponašanje kabinskog osoblja u zrakoplovu, ali i na križarske ratove. Emocionalnih režima nema bez "emocionalnog rada", a da bismo se oporavili, potrebna su nam "emocionalna utočišta"
Umjetnica Ivana Nikolić dvije je godine radila na kartama koje kombiniraju psihologiju i umjetnost, a objavila ih je nakladnička kuća Planetopija. Karte služe kao alat za razumijevanje unutarnjih procesa, pomažu osvijestiti tijelo, osjećaje, potrebe, kreativne potencijale, misli, želje, motivacije, razvijaju kreativnost, povezuju emocije i duhovnost
"Psihologija volje" Geralda G. Maya četvrta je knjiga u Sandorfovoj biblioteci posvećenoj klasicima perenijalne filozofije; konkretno, Mayova knjiga napisana je prije gotovo četrdeset godina i zadivljujuće je koliko korespondira sa suvremenim čovjekom. U njoj američki psihijatar iznosi hipotezu kako bi ljudska volja na neki način morala žrtvovati svoju ambiciju za vladanjem i prihvatiti mjesto koje joj pripada kao dinamičnoj manifestaciji duha, punoj ljubavi
Brené Brown, doktorica znanosti i predavačica na Koledžu socijalnog rada Sveučilišta u Houstonu, dvanaest godina istraživala je metodom dubinskih razgovora s nekoliko stotina ljudi u dobi od 18 do 87 godina što je sreća. Rezultati koje je dobila ukazuju na sindrom svojevrsne revolucije u malom
Byung-Chul Hanov esej potresan je. Provocira nas pitanjem gdje smo u odnosu prema vlastitom vremenu i radu, kako pulsira naš život u suprotnostima koje predstavljaju vita activa i vita contemplativa, je li nas hiperaktivnost duhovno kastrirala, jesmo li samo stroj koji obavlja stvari, i na koncu, ima li to pusto djelovanje ikakvoga smisla ako nas osamljuje i razdvaja
Glavni lik romana "Horror vacui" žena je (istovremeno pripovjedačica), otprilike u srednjim tridesetim godinama, kontemplativna i britkoumna. U svojevrsnom unutarnjem monologu ona razmatra svijet, prostor, zbivanja oko sebe, a nadasve odnos sa suprugom od kojeg se udaljava konstatirajući da je njihova povezanost gotovo nikakva