Richard Firth-Godbehere specijalizirao se za novu znanstvenu disciplinu, povijest emocija, koja se, između ostaloga, bavi time koju su ulogu emocije imale u povijesnim događajima. Središnji koncept njegove teorije su "emocionalni režimi" koji se mogu primijeniti i na ponašanje kabinskog osoblja u zrakoplovu, ali i na križarske ratove. Emocionalnih režima nema bez "emocionalnog rada", a da bismo se oporavili, potrebna su nam "emocionalna utočišta"
Iz dana u dan kroz njezinu ordinaciju prolaze konzumenti moderne ideologije braka. Kupili su proizvod, odnijeli ga kući i otkrili da mu nedostaje nekoliko dijelova. Zato odlaze u servis, u želji da ga poprave tako da bude istovjetan slici na pakiranju. Svoja nadanja uzimaju zdravo za gotovo – i ono što žele i ono što misle da zaslužuju – pa ih ljuti kad se romantični ideal ne uklapa u neromantičnu stvarnost. Slijedom toga, više se ne razvodimo zato što smo nesretni, već zato što bismo mogli biti još sretniji
U kolovozu 2015. godine u američkom domu Marine Abramović u Hudsonu sastale su se umjetnica i njezina prijateljica i psihoanalitičarka Jeannette Fischer. Četverodnevni razgovor prerastao je u knjigu koju je objavila nakladnička kuća Geopoetika iz Srbije, a koja je krajem 2019. godine predstavljena i na pulskom Sajmu knjige
"Psihologija volje" Geralda G. Maya četvrta je knjiga u Sandorfovoj biblioteci posvećenoj klasicima perenijalne filozofije; konkretno, Mayova knjiga napisana je prije gotovo četrdeset godina i zadivljujuće je koliko korespondira sa suvremenim čovjekom. U njoj američki psihijatar iznosi hipotezu kako bi ljudska volja na neki način morala žrtvovati svoju ambiciju za vladanjem i prihvatiti mjesto koje joj pripada kao dinamičnoj manifestaciji duha, punoj ljubavi
Nakladničke kuće Sandorf i Mizantrop objavile su nedavno kapitalno djelo Marthe C. Nussbaum, "Izdizanje misli: inteligencija emocija", na gotovo 800 stranica, u kojem jedna od vodećih filozofkinja današnjice sastavlja sveobuhvatnu teoriju emocija kao polazište za stvaranje dobre etičke teorije
Zagrebačka Planetopija nedavno je objavila knjigu ugledne britanske psihoterapeutkinje Julije Samuel u kojoj iscrpno prikazuje što se s nama događa u trenutku kad nam umre voljena osoba. Smrt roditelja, partnera, brata ili sestre, prijatelja ili - najgora trauma - smrt djeteta izaziva duboku bol i osjećaj gubitka, a na samom kraju je tugovanje, jedna od najsnažnijih manifestacija psihičke patnje koju možemo doživjeti
Finski filozof i psiholog Frank Martela u svojoj knjizi "Divan život", što ju je upravo objavila zagrebačka Planetopija, upozorava da smo vjeru u Boga i kozmički red zamijenili slijepom vjerom u sreću i time sami sebi izazvali duboku egzistencijalnu krizu. Sreća je postala kulturna norma; uručen nam je moralni sustav u kojem se dobrota mjeri time koliko se dobro osjećamo. Umjesto da tražimo smisao života, vrijeme je da se okrenemo – smislu u životu
