Richard Firth-Godbehere specijalizirao se za novu znanstvenu disciplinu, povijest emocija, koja se, između ostaloga, bavi time koju su ulogu emocije imale u povijesnim događajima. Središnji koncept njegove teorije su "emocionalni režimi" koji se mogu primijeniti i na ponašanje kabinskog osoblja u zrakoplovu, ali i na križarske ratove. Emocionalnih režima nema bez "emocionalnog rada", a da bismo se oporavili, potrebna su nam "emocionalna utočišta"
Koliko nas si postavlja sljedeća pitanja: Što mi seks znači? Koji osjećaji prate moju žudnju? Što tražim u seksu? Što želim osjećati? A što izraziti? Gdje sam zakočen? To su pitanja koja psihoterapeutkinja Esther Perel postavlja svojim klijentima. Kako joj je odgovorila jedna od njih: “Nemam pojma. Nikad me nitko to nije pitao.” To je bio jedan od razloga zašto je Perel napisala izvrsnu knjigu, nažalost neprevedenu na hrvatski jezik, “Mating in Captivity”
Još od Hobbesa i Rousseaua - uvjetno rečeno, jer nisu suvremenici – traje ta prepirka: jesu li ljudi po prirodi loši, sebični i zli pa im treba civilizacija kao glazura, ili su ljudi intrinzično dobroćudni, a privatno vlasništvo i civilizacija su ih pretvorili u vukove? Nizozemski povjesničar i jedan od najistaknutijih mladih europskih mislilaca Rutger Bregman u svojoj novoj knjizi, "Ljudski rod", iznosi revolucionarnu hipotezu – realistično je pretpostaviti da smo dobri
Schulz je jedan od voditelja harvardskog istraživanja sreće koje je započelo davne 1938. godine i još traje. Ovo dosad najdulje dubinsko longitudinalno istraživanje ljudskog života proučilo je više od 2000 ispitanika kroz tri naraštaja
Na ovogodišnjem Zagreb Book Festivalu gostovala je ugledna švicarska frojdovska psihoanalitičarka koja je predstavila svoju upravo objavljenu knjigu o mržnji. Jeannette Fischer u njoj upozorava da se mržnja ne može iskorijeniti mržnjom i da je jedini način da prestanemo mrziti taj da razumijemo njezine korijene
Ljudska bića su tajanstvena, divna, opasna stvorenja. Istodobno smo ranjivi i nevjerojatno otporni. Sposobni smo za veličanstveno stvaranje, ali i silno razaranje. Većinu vremena čini se da nemamo nikakvu kontrolu nad životom, no usprkos tome svi želimo biti sretni. Knjiga psihijatra i psihologa dr. Roberta Waldingera i dr. Marca Shulza, voditelja i suvoditelja slavnog Harvardskog istraživanja o razvoju odraslih – koje traje već 84 godine! – konačno daje neke (znanstvene) odgovore na pitanja o sreći. Sretnima nas, naime, čine kvalitetni odnosi
Richard Firth-Godbehere specijalizirao se za novu znanstvenu disciplinu, povijest emocija, koja se, između ostaloga, bavi time koju su ulogu emocije imale u povijesnim događajima. Središnji koncept njegove teorije su "emocionalni režimi" koji se mogu primijeniti i na ponašanje kabinskog osoblja u zrakoplovu, ali i na križarske ratove. Emocionalnih režima nema bez "emocionalnog rada", a da bismo se oporavili, potrebna su nam "emocionalna utočišta"
