Nakladnička kuća Mala zvona ovih je dana objavila "Kiparevu kćer", prvu knjigu za odrasle slavne finsko-švedske književnice i umjetnice koja se proslavila dječjim knjigama o malim debeljuškastim trolovima. Tove Jansson već je za života postala mega-zvijezda, što joj je često smetalo, zbog čega se povlačila na finske otoke na kojima je gradila kolibe. Na jednom takvom otoku, Harunu, provela je desetljaća sa svojom partnericom, grafičkom umjetnicom Tuulikki Pietilä
Nataša Govedić piše o romanu "Grobar pasa" Gorana Samardžića, dobitnika ovogodišnje VBZ-ove nagrade za najbolji roman. Narativ, napominje, kao da stalno iznova postavlja pitanje kako to da nas liječi ono najmekše, baš ono pseće? Znači li to da nam tvrdoća naših država i unutarnjih tvrđava zapravo nikada nije ni trebala?! I da smo sve do susreta s psom (u sebi i izvan sebe) išli u pogrešnom smjeru: prema muškosti kao rezerviranosti, umjesto prema muškosti kao radikalnoj suosjećajnosti?
Slavna američka filozofkinja i feministkinja trideset i pet godina nakon kultne knjige "Nevolje s rodom" u svojoj novoj knjizi argumentira kako su Katolička crkva, različite civilne vjerske organizacije i desničarski pokreti stvorili snažnu i opasnu psihosocijalnu fantazmu u koju ulijevaju sve moguće suvremene strahove: od klimatskih katastrofe do ekonomskog prekarijata. Prema njima, tzv. rodna ideologija ne prijeti samo čovjeku, obitelji i naciji, nego je opasna poput nuklearnog oružja ili indoktrinirajuća za djecu poput Hitlerove mladeži
Siroče u ovoj knjizi nije figura autorskog moraliziranja "užasnog djetinjstva", a nije ni heripoterovska figura siročeta kao prerušenog Krista Spasitelja. Demon Copperhead je ono što Dubravka Ugrešić u svom romanu naziva "lisicom" ili piscem, osobom koja slijedi Leontesovo geslo iz Shakespeareove "Zimske priče": "Simply the thing I am shall make me live". Ovdje se to može prevesti na način da je Demon od samog početka svoje "samonarativizacije" prihvaćao bilancu nule osobnih prilika i nule socijalne nade bez imalo ogorčenosti, slaveći to što je elementarno živ, piše Nataša Govedić o romanu Barbare Kingsolver "Demon Copperhead"
Knjige o Zemljomorju kultni su romani fantasyja, nadvladali su sâm žanr, opstali više od pola stoljeća, tiskani u milijunima primjeraka, prevedeni na četrdesetak jezika. U katalozima knjižnica najčešće su dvostruko diskriminirani: stavljeni u pretinac "knjige za mlade" i "zabavna literatura". "Sve njezine priče su, kao što je rekla, metafore za jednu ljudsku priču; svi njezini fantastični planeti su ovaj, koliko god bili prikriveni", napisala je njezina kolegica i vršnjakinja Margaret Atwood. Književna kritičarka Jadranka Pintarić piše o upravo objavljenoj "Trilogiji o Zemljomorju" u prijevodu Snježane Husić i izdanju Hangara 7
Autor, Ernst Strouhal, profesor na Sveučilištu primijenjenih umjetnosti u Beču, Ilsin sin i nećak ostalih triju sestara Benedikt, odlučio je prikupiti građu – pisma, dnevnike, dokumente – i oknjižiti porodičnu povijest u "Četiri sestre: Daleki Beč, strani svijet", dati glas ponajprije svojim osebujnim tetama i sačuvati od zaborava važnu bečku lozu
Prije osamnaest godina časopis The Big Issue pokrenuo je kolumnu u kojoj su poznati ljudi pisali pisma samima sebi. Obraćali su se djevojčicama i dječacima koji su nekad bili. U dirljivim pismima tješe ih zbog smrti roditelja, alkoholizma u obitelji, govore im da će jednoga dana živjeti u svijetu u kojem je okej biti gej, potiču ih da pišu, glume, kuhaju, pjevaju ili – zašto ne? – da postanu političari i pokušaju promijeniti svijet
Čitajte svježe.
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Prijava na newsletter
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više
