Na hrvatskom jeziku prvi put je objavljena knjiga “Na neljudskoj zemlji”, svjedočenje o sovjetskim ratnim zločinima nad Poljacima u Drugom svjetskom ratu. Njezin autor tri je godine proveo u SSSR-u, najprije kao ratni zarobljenik, a onda kao pripadnik poljske armije koji je tragao za svojim suborcima, ne znajući da su pobijeni
U dokumentarcu "Joan Baez: Ja sam bučna", koji je prikazan na ovogodišnjem ZagrebDoxu, pjevačica prvi put otkriva da se od djetinjstva borila s teškim napadima panike, desetak godina bila je ovisna o drogama, a tek je u srednjoj dobi otkrila uzrok svojih psihičkih poteškoća: tvrdi da je nju i mlađu sestru u djetinjstvu seksualno zlostavljao otac
Nataša Govedić piše o knjizi "Kreativni čin: način postojanja" Ricka Rubina koju je ove godine objavila nakladnička kuća Planetopija. Utjecajni glazbeni producent smatra da smo skloni na djelo umjetnika gledati kao na proizvod, no rad umjetnika je zapravo način postojanja na svijetu. Rubin stvaranje uspoređuje s radom prirode, koja ne očajava zato što joj je jedan dio šume izgorio, a drugi je napadnut nekim novim nametnikom. Priroda je prva umjetnica baš zato što mirno nastavlja s radom, unatoč svim nevoljama koje ju mogu zadesiti
Za razliku od, recimo, šekspiromanije ili bardolatrije, kao transstranačkog obožavanja jednog dramskog pjesnika (i širenja britanskog projekta nacionalne kulture diljem kolonija) ili bitlsomanije koja se iscrpljivala u dionizijskim plesovima, wagnerizam je kolektivni fenomen pseudoreligioznosti čiji tragovi mahom upućuju na post-sekularno društvo kojemu se ni u ovom trenutku ne vidi kraja. Tim više jer Ross zapravo ne piše o Wagnerovoj glazbi, nego o kulturi praćenja te glazbe
Dok je gorio Černobil, gorjele su i knjige u Središnjoj knjižnici Los Angelesa: bila je to golema, bjesomučna vatra koja je trajala više od sedam sati i dosezala temperature veće od 1000 Celzijevih stupnjeva. Bila je tako žestoka da je gotovo svaki vatrogasac u Los Angelesu bio pozvan na gašenje. Izgorjelo je ili je oštećeno više od milijun knjiga
Gabriel García Márquez za života se opirao ekranizaciji svojeg najpopularnijeg djela, za koje je dobio i Nobelovu nagradu. Nije vjerovao da ga je moguće pretvoriti u film ili seriju. No upravo je to uspjelo striming servisu Netflix koji je ovoga prosinca emitirao prvi dio sage o Buendíjama, sedam generacija jedne obitelji koja strahuje da će im se – jer se žene međusobno – roditi dijete s prasećim repom
Naša ocjena:
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
