Iako je bila jedna od najvećih austrijskih književnica svoje generacije, rijetki znaju za nju, i to uglavnom po filmu "Zid" koji je snimljen prema njezinu romanu. Marlen Haushofer pisala je o svakodnevnom životu žena zatvorenih u kućanske poslove i rodne uloge. Danas je jasno da je bila ispred svojeg vremena: njezina djela mogu se čitati kao feministička kritika patrijarhalnih i malograđanskih obitelji, dok je protagonistica "Zida" radikalno postmoderna junakinja
Zrinka Stahuljak devedesetih je godina, u vrijeme ratova u bivšoj Jugoslaviji, bila ratna prevoditeljica na linijama bojišnice. Upravo ju je to iskustvo dovelo do razmišljanja o fikserima o kojima je izvorno napisala knjigu na francuskom jeziku, sada objavljenu i na hrvatskom u izdanju nakladničke kuće MeandarMedia, pod naslovom "Fikseri u srednjem vijeku"
Nataša Govedić piše o romanu "Grobar pasa" Gorana Samardžića, dobitnika ovogodišnje VBZ-ove nagrade za najbolji roman. Narativ, napominje, kao da stalno iznova postavlja pitanje kako to da nas liječi ono najmekše, baš ono pseće? Znači li to da nam tvrdoća naših država i unutarnjih tvrđava zapravo nikada nije ni trebala?! I da smo sve do susreta s psom (u sebi i izvan sebe) išli u pogrešnom smjeru: prema muškosti kao rezerviranosti, umjesto prema muškosti kao radikalnoj suosjećajnosti?
Lovro Škopljanac, Velna Rončević i Luka Ostojić u sklopu svojeg znanstvenog istraživanja razgovarali su s 1005 hrvatskih čitateljica i čitatelja kako bi saznali što pamte iz književnih djela koja su pročitali. U istraživanju koje se odvijalo u narodnim knjižnicama više su sudjelovale čitateljice (70 posto), većina ih je visoko obrazovana (65 posto), a prosječna dob im je 45 godina. Među njima su posebno zanimljive "superčitateljice"
Ovogodišnji DA2 Film Festival otvorio je dokumentarni film redateljice Anne Richard u kojem je ispričala široj javnosti nepoznatu priču o supruzi Thea van Gogha. Johanna je nakon dvije godine braka ostala udovica, s malim djetetom, i 200 šogorovih slika za koje nitko nije mario
Gabriel García Márquez za života se opirao ekranizaciji svojeg najpopularnijeg djela, za koje je dobio i Nobelovu nagradu. Nije vjerovao da ga je moguće pretvoriti u film ili seriju. No upravo je to uspjelo striming servisu Netflix koji je ovoga prosinca emitirao prvi dio sage o Buendíjama, sedam generacija jedne obitelji koja strahuje da će im se – jer se žene međusobno – roditi dijete s prasećim repom
Sve od ruskog formalizma, ponavlja se formula da bilo koje relevantno književno djelo čini omjer "stranog i domaćeg" ili uzora i otklona (nikako ne samo oponašanje uzora, ali izvjesno ne i drvenje samo po vlastitom iskustvu). Možemo to reći i eliotovski: svjetsko djelo nastaje na pregovaralištu "tradicije i individualnog talenta". Pišući o knjizi "Svjetska književna republika" francuske autorice Pascale Casanova, književna kritičarka Nataša Govedić ističe kako svaki pisac mora živjeti u stanju egzila da bi uopće mogao voditi bitku sa sustavima licemjernih valorizacija i validacija
Čitajte svježe.
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Prijava na newsletter
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više
