Zagovaranje nenasilja susreće se sa skeptičnim odgovorima iz cijelog političkog spektra. Najčešći argument je da imamo pravo na samoobranu i da nasilje treba ostati jedna od taktika koje nam stoje na raspolaganju za rušenje nasilnih režima kao što su aparthejd, diktatura ili totalitarizam. No što razlikuje nasilje režima od nasilja koje ga nastoji srušiti? Je li uvijek moguće utvrditi tu razliku? Što ako je nasilje vrsta fenomena koji "neprestano izmiče iz ruku"? To su pitanja koja postavlja američka filozofkinja u knjizi "Sila nenasilja"
Knjiga Donatelle Di Cesare, "Domaći stranci. Filozofija migracije", zahtjevna je filozofska knjiga jer autorica utemeljuje novu granu: filozofiju migracije, kao nasušnu potrebu trenutka društvenog razvoja. Napisana je jasno, sustavno, lucidno, zapanjujuće eruditski, zahvaćajući temu od dalekih vremena do suvremenosti, ali je tekstu dala, za filozofiju neuobičajenu, dinamiku – vodi vas sigurnom rukom prema spoznajama koje su potresne. Pritom, autorica se kloni jeftine dnevne politizacije teme, ne upliće se u ideološke raspre, nego s visina drevne filozofske tradicije iznosi činjenice, a na vama je da se preispitate o tome što uopće znate (naravno, u Sokratovom smislu) o migracijama, koliko ste svjesni ispiranja mozga kojem ste izloženi, imate li snage suočiti se s vlastitim predrasudama
Na hrvatskom jeziku prvi put je objavljena knjiga “Na neljudskoj zemlji”, svjedočenje o sovjetskim ratnim zločinima nad Poljacima u Drugom svjetskom ratu. Njezin autor tri je godine proveo u SSSR-u, najprije kao ratni zarobljenik, a onda kao pripadnik poljske armije koji je tragao za svojim suborcima, ne znajući da su pobijeni
Prvi roman Rachel Cusk od trilogije "Oris", ovih dana na hrvatski prevedena "Depandansa", u stvari je iznova ispripovijedana priča o posjetu Davida Herberta Lawrencea umjetničkoj koloniji u Taosu, u Novom Meksiku, koji je vodila pokroviteljica umjetnosti Mabel Dodge Luhan. Ljubazan poziv na književnu rezidenciju pretvorio se u kaotično iskustvo, ali paradoksalno i u prijateljstvo koje će trajati do piščeve smrti…
Četrdeset priča razvrstanih u tri cjeline u "Tamnim alejama" mogu se podvesti pod ovaj sažetak: "Da, iz godine u godinu, iz dana u dan, potajno čekaš samo jedno – sretan ljubavni susret, živiš zapravo samo u nadi da će do njega doći – a sve uzalud…" Jednokratan susret, u kakvoj "tamnoj aleji", jer zabranjeni ili nepoželjni ljubavnici ni nemaju veliku mogućnost izbora. Kairosa za čuperak ili uloviš ili ništa, bez obzira je li riječ o gubljenju nevinosti, avanturi na putovanju, susretu s "prodavačicom ljubavi", silovanju kuharice ili slučajnom susretu u poznim godinama
Dubravka Ugrešić uporno je vjerovala u suptilnu magičnost književne riječi i sposobnost književnoga teksta da čak i najskeptičnijeg čitatelja zavede i navede da povjeruje u istinitost i autentičnost ispripovijedanog. Ovim esejom, u kojem skicira ruske korijene njezina stvaralaštva, Danijela Lugarić Vukas pridonosi arhiviranju, sortiranju i književno-znanstvenom vrednovanju Ugrešićkina bogatog stvaralačkog opusa izvan uobičajenih političko-društvenih narativa kroz koje smo je navikli promatrati
Čitajte svježe.
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Prijava na newsletter
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više
