U prvom od nekoliko tekstova Đurđa Knežević poziva na razgovor i/li polemiku oko toga zašto je feministički pokret izgubio nekadašnju povezanost s društvom i postao pripitomljen i neškodljiv. Kako se od “kritike svega postojećeg” preobrazio u pseudo-feminizam koji je na sigurnu distancu udaljen od krucijalnih tema, preusmjeren u neškodljivi mainstream, da bi se na koncu pokazao korisnim doprinosom liberalno-individualističkom scenariju društvenih odnosa
"Profesora Hieronimusa" i "St. Jørgen" objavila je 1895. i uputno ih je čitati tim redom. Ta dva romana važna su ne samo kao kritika patrijarhalnog psihijatrijskog ustroja nego i kao rani feministički radovi koji otvoreno govore o mizoginiji i ponižavanju žena, u obitelji i institucionalno. Junakinja oba romana je Else Kant, mlada žena koja je u duševnoj krizi zato što se ne snalazi u majčinskoj ulozi sa zahtjevnim dječačićem koji ne želi jesti ni spavati; u kreativnom je stuporu kao slikarica i ne može dovršiti veliku, važnu sliku; premda joj je muž Knut obziran, ne daje joj zadovoljavajuću potporu
U 19. stoljeću, zahvaljujući biografijama njezina brata i nećaka, zamišljali su je kao obzirnu kršćansku usidjelicu, u 20. stoljeću kao povučenu romantičnu junakinju, danas kao ambicioznu profesionalnu autoricu. Ujedinjeno Kraljevstvo ove godine obilježava 250 godina od rođenja svoje najslavnije spisateljice, a nova BBC-jeva serija, "Jane Austen: Uspon genija", nastoji rekonstruirati manje poznati život slavne spisateljice i dati odgovor na pitanje kakav je njezin utjecaj danas
Omiljena zagrebačka knjižničarka, 2019. godine proglašena Zagrepčankom godine, i voditeljica Knjižnice Bogdana Ogrizovića sredinom travnja odlazi u mirovinu. Svi mi koji svoje unutarnje tvrđave gradimo na knjigama – "steći naviku čitanja", kako je jednom rekao William Somerset Maugham, "znači izgraditi sebi utočište od gotovo svih nevolja života" – imali smo svoju knjižničarku koja je s nama, knjigu po knjigu, redovito od djetinjstva, gradila hram u kojem se molimo čitajući. Jasna Kovačević mnogima je bila upravo takva knjižničarka
U upravo objavljenim memoarima "Moje utočište i moja oluja" prva indijska dobitnica nagrade Booker piše o teškom odnosu s majkom, poznatom indijskom učiteljicom Mary Roy od koje je pobjegla kad je imala osamnaest godina. No indijski memoari nisu europska autofikcija: nema ovdje samosažaljenja ni krivnje, Arundhati Roy s toplinom i humorom piše o okrutnoj i veličanstvenoj ženi koja je bila bolja učiteljica nego majka
"Profesora Hieronimusa" i "St. Jørgen" objavila je 1895. i uputno ih je čitati tim redom. Ta dva romana važna su ne samo kao kritika patrijarhalnog psihijatrijskog ustroja nego i kao rani feministički radovi koji otvoreno govore o mizoginiji i ponižavanju žena, u obitelji i institucionalno. Junakinja oba romana je Else Kant, mlada žena koja je u duševnoj krizi zato što se ne snalazi u majčinskoj ulozi sa zahtjevnim dječačićem koji ne želi jesti ni spavati; u kreativnom je stuporu kao slikarica i ne može dovršiti veliku, važnu sliku; premda joj je muž Knut obziran, ne daje joj zadovoljavajuću potporu
U dokumentarcu "No Home Movie" i knjizi "Moja majka se smije", koju je upravo objavila Udruga Bijeli val u prijevodu Milene Ostojić, slavna belgijska redateljica bilježi posljednju godinu života svoje majke, poljske Židovke koja je preživjela Auschwitz
Čitajte svježe.
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Prijava na newsletter
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više
