Kad je "Putnik" prvotno najavljen 2015. godine, biolog David Krakauer opisao ga je kao "matematički i analitički roman". "Što napravite nakon što napišete 'Cestu'?" retorički je upitala McCarthyjeva urednica u Knopfu Jenny Jackson. "Napišete dvije knjige o Bogu i egzistenciji." Cormaca McCarthyja za života su nazivali "velikim pesimistom američke literature", njegov "Krvavi meridijan" opisali su kao "gnostičku tragediju". Slično bi se moglo reći i za "Putnika" i "Stellu Maris" – i to su gnostičke tragedije. Oba su romana romani ideje – u prvom se autor više bavi fizikom (tuge), u drugom matematikom, sviješću, nesvjesnim i porijeklom jezika, prirodom stvarnosti i povezanošću genijalnosti i ludila
U nama živi pripovjedač naših života: oštri kritičar, ponekad milosrdni Samarijanac, dijete željno bajke sa sretnim završetkom ili makar zlobne vještice koju se može gurnuti u peć, izgubljeni odrastao željan zadovoljavajućih odgovora na svakodnevne ambivalencije i izazove. Taj unutar nas, svaki od mnogih unutra, on je istodobno čitatelj, pripovjedač i priča sama. Možda i nismo ništa više od priče
Oliver Burkeman godinama je bio opsjednut vremenom i planiranjem, o čemu je pisao i veoma popularnu kolumnu u britanskom The Guardianu. A onda je jednog dana shvatio da nikad neće sve stići napraviti. Knjiga "4000 tjedana: Vodič kroz vrijeme za obične smrtnike" duhovita je i pametna zbirka eseja u kojima Burkeman istražuje zdravije načine odnošenja s vremenom i nudi neke praktične alate, nadahnut radovima filozofa, psihologa i duhovnih učitelja koji su svi, bez iznimke, odbili boriti se s vremenom i ovladati njime
Smrt kao transformacija, kao promjena iz jednog stanja u drugo, ne nužno kao prijelaz iz zemaljskog u nebesko, ako se u to vjeruje, tema je i mnogih Bergmanovih filmova, a svakako i tema ispod površine njegova romana "Rođeni u nedjelju", uz, dakako, njegove konstantne preokupacije odnosima i komunikacijom koja se najjače očituje upravo u šutnji i pokretima
"Ljudi" britanskog novinara i komičara Toma Phillipsa doista su, kako piše u blurbovima na naslovnici i poleđini knjige, urnebesno štivo. Ne nužno i smiješno. Phillipsov komičarski talent vidljiv je već na prvu: britak je, promišljen i iznimno duhovit, no tema kojom se bavi ustvari je sumorna. Iako je ljudska povijest prepuna budalaština kojima se danas možemo smijati, mnogi primjeri prestaju biti smiješni kad autor krene - zbrajati žrtve
Irenu Vrkljan poznajemo kao autoricu koja je inaugurirala autobiografsko pismo hrvatske književnosti kraja 20. stoljeća i početka 21. stoljeća, no iza nje je ostala i bogata epistolarna ostavština – brojna pisma umjetnika, kazališnih djelatnika i književnika s kojima je prijateljevala. Irenina nećakinja Sandra Križić Roban i njezina dugogodišnja urednica Nives Tomašević prikupile su i priredile ta pisma u knjizi "Pisma Ireni", a popratni predgovor, koji ovdje objavljujemo, napisala je Sandra Križić Roban
Nakladnička kuća Sandorf nedavno je u svojoj biblioteci Mu, posvećenoj klasicima perenijalne filozofije, objavila knjigu jungovskog analitičara Jamesa Hollisa "Projekt Eden". U pitanju je otriježnjujuća knjiga: kao što nije istinita naša fantazija o besmrtnosti, nije istinita ni ideja o magičnom Drugom – pronalasku srodne duše, osobe koja će nas voljeti točno onako kako oduvijek čeznemo
Čitajte svježe.
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Prijava na newsletter
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više