U dvadesetom stoljeću putopis postaje "dragovoljno prljava", heterogena kronika interkulturalne sadašnjice ili način na koji bilježimo susrete između različitih načina postojanja, znajući da zapravo nemamo pojma jedni o drugima i da je za početak potreban interes i pristanak na međusobno učenje. Godine 1977. objavljen je putopis Brucea Chatwing "U Patagoniji", koji spaja eksperimentalnu prozu, memoaristiku, humorne i analitički fundirane povijesno-analitičke dionice proze u vrstu teksta koju zapravo piše i Dinko Telećan u svom putopisu "Tri daljine": riječ je o prisnoj suradnji etnografije i autobiografije, kroz koje shvaćamo da istovremeni spoj i unutarnjeg i vanjskog kretanja stvara i jake proboje "ograničenog", granicama sputanog mišljenja
"Profesora Hieronimusa" i "St. Jørgen" objavila je 1895. i uputno ih je čitati tim redom. Ta dva romana važna su ne samo kao kritika patrijarhalnog psihijatrijskog ustroja nego i kao rani feministički radovi koji otvoreno govore o mizoginiji i ponižavanju žena, u obitelji i institucionalno. Junakinja oba romana je Else Kant, mlada žena koja je u duševnoj krizi zato što se ne snalazi u majčinskoj ulozi sa zahtjevnim dječačićem koji ne želi jesti ni spavati; u kreativnom je stuporu kao slikarica i ne može dovršiti veliku, važnu sliku; premda joj je muž Knut obziran, ne daje joj zadovoljavajuću potporu
Hobsbawm tumači socijalni banditizam kao svojevrsni element povijesne i društvene ravnoteže, nadomjestak za društvene pokrete, korektivnu silu koja djeluje s malo društvene promućurnosti no zato s velikom afektivnom energijom. Naime, kako uvjerljivo pokazuje autor, banditske skupine, usprkos velikoj, pa i nekritičkoj potpori zajednice u kojoj djeluju, nisu sila promjene niti mogu ili znaju artikulirati ideje o novom poretku koji bi dokinuo socijalnu nepravdu; kako to sažima Hobsbawm, banditi nisu ideolozi niti proroci, nego aktivisti
Dubravka Ugrešić uporno je vjerovala u suptilnu magičnost književne riječi i sposobnost književnoga teksta da čak i najskeptičnijeg čitatelja zavede i navede da povjeruje u istinitost i autentičnost ispripovijedanog. Ovim esejom, u kojem skicira ruske korijene njezina stvaralaštva, Danijela Lugarić Vukas pridonosi arhiviranju, sortiranju i književno-znanstvenom vrednovanju Ugrešićkina bogatog stvaralačkog opusa izvan uobičajenih političko-društvenih narativa kroz koje smo je navikli promatrati
Dok je gorio Černobil, gorjele su i knjige u Središnjoj knjižnici Los Angelesa: bila je to golema, bjesomučna vatra koja je trajala više od sedam sati i dosezala temperature veće od 1000 Celzijevih stupnjeva. Bila je tako žestoka da je gotovo svaki vatrogasac u Los Angelesu bio pozvan na gašenje. Izgorjelo je ili je oštećeno više od milijun knjiga
Na hrvatskom jeziku prvi put je objavljena knjiga “Na neljudskoj zemlji”, svjedočenje o sovjetskim ratnim zločinima nad Poljacima u Drugom svjetskom ratu. Njezin autor tri je godine proveo u SSSR-u, najprije kao ratni zarobljenik, a onda kao pripadnik poljske armije koji je tragao za svojim suborcima, ne znajući da su pobijeni
Čitajte svježe.
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Prijava na newsletter
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više
