U upravo objavljenim memoarima "Moje utočište i moja oluja" prva indijska dobitnica nagrade Booker piše o teškom odnosu s majkom, poznatom indijskom učiteljicom Mary Roy od koje je pobjegla kad je imala osamnaest godina. No indijski memoari nisu europska autofikcija: nema ovdje samosažaljenja ni krivnje, Arundhati Roy s toplinom i humorom piše o okrutnoj i veličanstvenoj ženi koja je bila bolja učiteljica nego majka
Petra Prtajin, autorica romana "Samo jedna od", svakako je napisala kompleksan tekst o maturantici koja misli da će joj biti lakše ako konačno pripada nekoj grupi, ako se "uklopi", ali kad se to dogodi, pripadnost se pokaže mnogo opasnijom od apartnosti. Vrijedilo bi saznati što o tom tekstu misle mladi čitatelji: slažu li se sa stavom da je konformizam preduvjet odrastanja ili im je Piin poučak odbojan. Jer iako je u tekstu prisutan žargon generacije Z, to ne znači da je pred nama roman homogene mladenačke skupine. Prije bih rekla da je Prtajin progovorila o djevojačkoj potrebi da se "svima bude sve" (kći, unuka, ljubavnica, njegovateljica, prijateljica itd.), što je vrlo specifično patrijarhalno socijalno programiranje ženskog roda, piše Nataša Govedić
Rumunjsko-američki filozof Costica Bradatan u knjizi "U slavu neuspjeha" koju je objavila nakladnička kuća TIM press pokazuje zašto je neuspjeh za ljudska bića presudan. Naš nas odnos prema neuspjehu oblikuje, dok je uspjeh sporedan i kratkotrajan te ne otkriva mnogo. Bez uspjeha možemo živjeti, no uzalud život ako se ne pomirimo s našim nedostacima, nesigurnostima i smrtnošću, manifestacijama neuspjeha
Za razliku od, recimo, šekspiromanije ili bardolatrije, kao transstranačkog obožavanja jednog dramskog pjesnika (i širenja britanskog projekta nacionalne kulture diljem kolonija) ili bitlsomanije koja se iscrpljivala u dionizijskim plesovima, wagnerizam je kolektivni fenomen pseudoreligioznosti čiji tragovi mahom upućuju na post-sekularno društvo kojemu se ni u ovom trenutku ne vidi kraja. Tim više jer Ross zapravo ne piše o Wagnerovoj glazbi, nego o kulturi praćenja te glazbe
Iako je bila jedna od najvećih austrijskih književnica svoje generacije, rijetki znaju za nju, i to uglavnom po filmu "Zid" koji je snimljen prema njezinu romanu. Marlen Haushofer pisala je o svakodnevnom životu žena zatvorenih u kućanske poslove i rodne uloge. Danas je jasno da je bila ispred svojeg vremena: njezina djela mogu se čitati kao feministička kritika patrijarhalnih i malograđanskih obitelji, dok je protagonistica "Zida" radikalno postmoderna junakinja
Erpenbeck, rođena u poznatoj istočnoeuropskoj obitelji pisaca, prevoditelja i urednika, nije planirala i sama postati spisateljicom. Studirala je kazališnu i glazbenu umjetnost i postala operna redateljica. No jedna priča, koju je njezin književni urednik pročitao "nepropisno" odjeven, promijenila joj je sudbinu. Za svoje romane dobila je najuglednije književne nagrade, uvrštena je i u širi izbor za nagradu Booker International, a redovito se nalazi na popisu kandidata za Nobelovu nagradu. Knjige su joj prevedene na trideset jezika, a Naklada Ljevak objavila je tri njezina romana: "Kairos", "Nepravilne glagole" i "Večer svih dana"
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Prijava na newsletter
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više
