Majke i kćeri: arheologija odnosa

Subota, 3. 10. 2026.

U predodžbama o majčinskoj ljubavi blizina zadobiva osobitu težinu: majčinska se ljubav zamišlja i mjeri kroz fizičku i emocionalnu prisutnost, dostupnost i trajnu usmjerenost na dijete. Romani "Moje utočište i moja oluja" Arundhati Roy, "Rana" Oksane Vasjakine i "Materina" Maše Kolanović izokreću tu pretpostavku jer u njima distanca, u određenom smislu, postaje uvjet autentičnije intimnosti. Tek kada se između majke i kćeri otvori razmak, druga može postati vidljiva kao druga – majka izvan funkcije majke, a kći izvan funkcije kćeri. Tada se, međutim, razotkrivaju još dublje ambivalencije: distanca je nužna kako bi druga osoba postala vidljiva kao druga, premda ona nikada ne može postati potpuna vanjska sebstvu

Povijest žena u 100 predmeta: od lutaka Amazonki u staroj Grčkoj do crvenog ruža sufražetkinja

Utorak, 5. 5. 2026.

Čemu je služio amulet s likom Lilit? Tko je bila žena koja je ravnopravno vladala sa Sulejmanom Veličanstvenim? Zašto je Michel de Montaigne svoje "Eseje" povjerio mladoj ženi? Koji predmet je postao "ženska ispovjedaonica"? Kakvu priču skriva slika "Otkrivena ljepota" Sare Goodridge? Novinarka Annabelle Hirsch u knjizi "Stvari. Povijest žena u 100 predmeta" ispisala je alternativnu povijest – povijest ženske intime kroz njihovu svakodnevicu

Marginalci: kako su Romi, prosjaci, siročad, zločinci, služinčad i radnici živjeli u 19. stoljeću

Srijeda, 10. 12. 2025.

U zborniku "Ljudi s margine" koji je uredio povjesničar Luka Pejić zastupljene su teme povijesti romskog stanovništva, artikulacije antisemitizma u hrvatskom društvu na prijelomu 19. i 20. stoljeća, prosjaci i djeca bez odgovarajuće skrbi, služinčad i zločinci, duševni bolesnici, položaj radništva na prijelomu stoljeća, problem alkoholizma, zelenokaderaši te žene na društvenoj margini. Zbornik je usmjerio pozornost na povijesne skupine i subjekte čiji su glasovi bili povijesno utišani a tragovi zameteni

Raptor, grabljivica, pljačka, smrt

Petak, 21. 8. 2026.

Književna kritičarka Nataša Govedić piše o dva romana koji se bave temom gubitka očeva: "Jezeru" Ane Brnardić i "J kao Jastreb" Helen Macdonald. I Brnardić i Macdonald otvoreno govore o tome da je očeva smrt nenadoknadiva i da je "uronjenost u ljubav" koju ti roditelj poklanja nešto što treba "prevesti dalje", roditi novi planet intimnosti, koji može biti "raspršen na lišće u krošnji", ali i fokusiran na vlastitu djecu, prijatelje, ostatak obitelji – ili na bilo kakvu radikalno strastvenu zaokupljenost. Bez toga žalovanje neće "magično" proći

Što ne valja s feminizmom danas (i zašto kuhamo žabe)?

Ponedjeljak, 7. 9. 2026.

U prvom od nekoliko tekstova Đurđa Knežević poziva na razgovor i/li polemiku oko toga zašto je feministički pokret izgubio nekadašnju povezanost s društvom i postao pripitomljen i neškodljiv. Kako se od “kritike svega postojećeg” preobrazio u pseudo-feminizam koji je na sigurnu distancu udaljen od krucijalnih tema, preusmjeren u neškodljivi mainstream, da bi se na koncu pokazao korisnim doprinosom liberalno-individualističkom scenariju društvenih odnosa

Bunjin kao da nam uvijek želi reći: ljubavna sreća je kratka, čak i kad smo toga svjesni, ipak je treba prigrliti

Petak, 15. 8. 2025.

Četrdeset priča razvrstanih u tri cjeline u "Tamnim alejama" mogu se podvesti pod ovaj sažetak: "Da, iz godine u godinu, iz dana u dan, potajno čekaš samo jedno – sretan ljubavni susret, živiš zapravo samo u nadi da će do njega doći – a sve uzalud…" Jednokratan susret, u kakvoj "tamnoj aleji", jer zabranjeni ili nepoželjni ljubavnici ni nemaju veliku mogućnost izbora. Kairosa za čuperak ili uloviš ili ništa, bez obzira je li riječ o gubljenju nevinosti, avanturi na putovanju, susretu s "prodavačicom ljubavi", silovanju kuharice ili slučajnom susretu u poznim godinama

Majke i kćeri: arheologija odnosa

Knjige eseja

Eseji

Povijest žena u 100 predmeta: od lutaka Amazonki u staroj Grčkoj do crvenog ruža sufražetkinja

Marginalci: kako su Romi, prosjaci, siročad, zločinci, služinčad i radnici živjeli u 19. stoljeću

Raptor, grabljivica, pljačka, smrt

Što ne valja s feminizmom danas (i zašto kuhamo žabe)?

Izvrsni eseji o popularnoj kulturi koji pokazuju da je feminizam doista za sve

Bunjin kao da nam uvijek želi reći: ljubavna sreća je kratka, čak i kad smo toga svjesni, ipak je treba prigrliti

Čitajte svježe.

Prijava na newsletter