Irska neurologinja Suzanne O’Sullivan u svojoj novoj knjizi "Dijagnoze našeg doba" (Planetopija) iznosi hipotezu da porast fizičkih i mentalnih bolesti u svijetu nije posljedica toga što smo sve bolesniji ili što je dijagnostička tehnologija napredovala, nego toga što granični zdravstveni problemi postaju neupitne dijagnoze, a normalne različitosti među ljudima počinju se patologizirati
Danijela Lugarić Vukas u svojem eseju roman "Čija je krivica?" Sofije Tolstoj čita kao odgovor na Tolstojevu "Kreutzerovu sonatu", ali i kao tekst o internaliziranoj ženskoj/majčinskoj krivnji u patrijarhalnome braku. Pomni će čitatelj u ovoj jednostavnoj pripovijesti Sofije Tolstoj primijetiti niz paradoksa: što se Ana više trudi da suprugu postane dobra supruga, to više sama nestaje; što više daje svojoj djeci, to više osjeća vlastitu nedostatnost u obavljanju te funkcije; što više odgovornosti prihvaća, to više krivnje osjeća. Anina krivnja proizlazi iz ambivalentnosti njezinih osjećaja prema onima o kojima skrbi
Serijal "Njegova mračna građa", po kojem su BBC i HBO snimili i emitirali odličnu seriju, smatra se posljednjim velikim fantastičnim serijalom 20. stoljeća. Prije devet godina Pullman je počeo pisati njegov nastavak – novu trilogiju, "Knjigu o Prahu", koju je dovršio jesenas objavom romana "The Rose Field". U trideset godina prodao je gotovo 50 milijuna primjeraka knjiga, serijali su prevedeni na 40 jezika, a zahvaljujući svojim pričama postao je i vitez
Omiljena zagrebačka knjižničarka, 2019. godine proglašena Zagrepčankom godine, i voditeljica Knjižnice Bogdana Ogrizovića sredinom travnja odlazi u mirovinu. Svi mi koji svoje unutarnje tvrđave gradimo na knjigama – "steći naviku čitanja", kako je jednom rekao William Somerset Maugham, "znači izgraditi sebi utočište od gotovo svih nevolja života" – imali smo svoju knjižničarku koja je s nama, knjigu po knjigu, redovito od djetinjstva, gradila hram u kojem se molimo čitajući. Jasna Kovačević mnogima je bila upravo takva knjižničarka
Švedska spisateljica prva je žena koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost i prva je žena koja je postala članica Švedske akademije što dodjeljuje Nobelove nagrade. Sada, prvi put u hrvatskom prijevodu Lane Momirski i izdanju nakladničke kuće Mala zvona, imamo priliku čitati njezine svojevrsne memoare, idličnu priču o imanju u Švedskoj na kojem je rođena i na kojem je umrla
Kiran Desai je 2006., kad joj je bilo trideset pet, zahvaljujući romanu "Nasljeđe gubitka" postala najmlađa dobitnica Bookera. Potom dvadeset godina nije objavila ništa. Pisala je novi roman, pomalo posramljeno kaže ljubavnu priču, koji je narastao na 5000 stranica. Skratila ga je i objavila u rujnu 2025. pod naslovom "The Loneliness of Sonia and Sunny"
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Prijava na newsletter
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više
