Erazmo Roterdamski uglavnom se nije upuštao u duboka pitanja skolastike i teologije, radije je isticao iskrenost jednostavne vjere, Kristove moralne poruke, težnju čestitom i skromnom življenju. Premda su dugo bila zabranjena, Erazmova djela ipak su kružila među učenim ljudima i njegove su ideje doživjele preporod u vrijeme prosvjetiteljstva koje ga je smatralo pretečom racionalizma. Čitajući danas Erazma bjelodano je koliko su teorija i praksa izvornog kršćanstva u diskrepanciji, da je jedva išta ostalo od Kristovog nauka… Književna kritičarka Jadranka Pintarić piše o knjizi Erazma Roterdamskog "O svijetu i smrti" (Preziranje svijeta, Priprava na smrt, Utješni govor o smrti, Smrt i pogreb) koju je preveo Branko Jozić, a lani objavila Kršćanska sadašnjost
Nataša Govedić piše o romanu "Grobar pasa" Gorana Samardžića, dobitnika ovogodišnje VBZ-ove nagrade za najbolji roman. Narativ, napominje, kao da stalno iznova postavlja pitanje kako to da nas liječi ono najmekše, baš ono pseće? Znači li to da nam tvrdoća naših država i unutarnjih tvrđava zapravo nikada nije ni trebala?! I da smo sve do susreta s psom (u sebi i izvan sebe) išli u pogrešnom smjeru: prema muškosti kao rezerviranosti, umjesto prema muškosti kao radikalnoj suosjećajnosti?
Veličanstveni sraz ravnodušne prirode i megalomanskog pojedinca, zaokupljenost pitanjima onkraj svakodnevne banalnosti, društveni otpadnici u različitim ekstremnim artikulacijama, muško herojstvo, oružje, džungla, teško zamislivi napor kao metonimija pročišćenja… to su Herzogove opsesivne teme. Njegov kultni status u suvremenoj kulturi pokazuje da njegovi brojni poklonici u najmanju ruku prihvaćaju, ako već i ne razumiju u potpunosti njegove snažne metafore koje je gotovo od početka svoje filmske karijere iskazivao ne samo filmskim, nego i književnim jezikom. U međuvremenu je dosegao respektabilni knjižni opus od dvadesetak izdanja od čega je dvanaest uknjiženih filmskih scenarija, nekoliko knjiga razgovora te pet autorskih proznih knjiga
Roman "Greenwood" postavlja goruća pitanja današnjice; propitkuje svaku ideologiju, razmatra ekološke imperative, rasuđuje uzroke financijskih kriza, osuđuje masovni turizam, preispituje aktivizam, promatra ciklički karakter povijesti i prodire u suštinu obiteljske povijesti
Priča o ženi zatočenoj u jednom danu Solvej Balle pala je na pamet prije gotovo četrdeset godina, 1987., šest godina prije nego što je snimljen film "Beskrajan dan". Isprva je planirala napisati samo jednu knjigu, no do 2017. postalo joj je jasno da joj treba sedam knjiga kako bi obradila sve ideje povezane s vremenom, s onim što naziva "filozofijom ponavljanja". Šest knjiga iz serijala "O volumenu vremenu" dosad je prodano u 170 tisuća primjeraka
Kiran Desai je 2006., kad joj je bilo trideset pet, zahvaljujući romanu "Nasljeđe gubitka" postala najmlađa dobitnica Bookera. Potom dvadeset godina nije objavila ništa. Pisala je novi roman, pomalo posramljeno kaže ljubavnu priču, koji je narastao na 5000 stranica. Skratila ga je i objavila u rujnu 2025. pod naslovom "The Loneliness of Sonia and Sunny"
Najvažniji čovjekov izum nije ni vatra ni kotač već – ginekologija, piše Cat Bohannon u knjizi "Eva: kako je žensko tijelo obilježilo 200 milijuna godina evolucije čovjeka". Izum ginekologije spriječio je izumiranje naše vrste: riječ je o aktivnostima poput sprečavanja krvarenja iz maternice, prevenciji i liječenju bakterijske upale, primitivnoj kontracepciji, izazivanju pobačaja kad je porod bo prerizičan, pomoći primalja i tako dalje. Prvo ginekološko oruđe nije bio primitivni spekulum koji se koristio u antici, već kamenje obrađeno za pripremu raznih vrsta "ginekološkog" bilja koje naši bliski rođaci čovjekoliki majmuni i dan danas koriste
Čitajte svježe.
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Prijava na newsletter
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više
