Teatrologinja, spisateljica i profesorica na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu Nataša Govedić piše o "Razstvaranju" Anne Carson, knjizi koju je preveo Miroslav Kirin, a početkom ove godine objavila Naklada Ljevak. Dosljednost eksperimenata koje provodi Carson na razini dramaturgije svojih zbirki nema premca, piše Nataša Govedić. A tu je i njezina velika tema: žalovanje, ogorčenje, bol, gubitak. Žilavost tragedije kao ljudskog iskustva
Naša ocjena:
Naša ocjena:
Naša ocjena:
Naša ocjena:
Oliver Burkeman godinama je bio opsjednut vremenom i planiranjem, o čemu je pisao i veoma popularnu kolumnu u britanskom The Guardianu. A onda je jednog dana shvatio da nikad neće sve stići napraviti. Knjiga "4000 tjedana: Vodič kroz vrijeme za obične smrtnike" duhovita je i pametna zbirka eseja u kojima Burkeman istražuje zdravije načine odnošenja s vremenom i nudi neke praktične alate, nadahnut radovima filozofa, psihologa i duhovnih učitelja koji su svi, bez iznimke, odbili boriti se s vremenom i ovladati njime
Za razliku od žanra narativne poezije, pripovjedno Vere Vujović ne posuđuje govor s ceste, nego hoda cestom i govori, baš kao da je riječ o nekoj peripatetičkoj školi poetske potrage za unutarnjim pokretačkim principima koja svakodnevicu mota na kalem praznine u srži bića, zapisala je Sibila Petlevski
U novom rukopisu Sanja Baković kroji svijet snažnih, trodimenzionalnih slika koji nastanjuje živi “ja” – on je lirski subjekt, on je pjesnikinja, ali on je i mi. Prepoznajemo se u “izgubljenom otoku” što lebdi sam za sebe, okružen morem; i mi savijamo žlice i jedemo metal u ljutnji; pretvaramo naš život u događaj; tražimo tog jednog čovjeka da mu stisnemo dlan, jer jedan je čovjek dovoljan. Nove pjesme Sanje Baković govore baš suprotno od njezina stiha: pisati o sebi nije niža vrsta pisma. Pisati o sebi često je jedini spas
Riječ je o projektu financiranom u sklopu programa Europske komisije HORIZON EUROPE ukupnog budžeta 3 milijuna eura, kojemu je koordinator istraživački tim s Filozofskog fakulteta. To je ujedno i najveći iznos ikad dodijeljen nekom projektu u hrvatskoj humanistici i prvi takav projekt u hrvatskoj znanosti o književnosti
Djetinjstvo je provela na plemićkom imanju, školovala se u samostanu u Zagrebu, u dvanaestoj godini pokreće prve novine, a s trinaest godina objavljuje svoj prvi književni tekst. Na prvi brak su je prisilili roditelji dok još nije bila punoljetna, drugi put se udala iz ljubavi. Bila je prva žena u novinarskoj profesiji u Hrvatskoj i jedna od rijetkih novinarki u cijeloj tadašnjoj Europi. Osnovala je prvi hrvatski ženski časopis i bila je feministički angažirana cijeli život. Biskup Strossmayer potiče je na pisanje povijesnih romana koji su je proslavili
U samoj muškoj perspektivi, narativu ili pogledu, ne mora nužno biti ništa negativno ili opasno samo po sebi. Trend muškog narativa postaje opasan u trenutku kada on "pozicionira" ženu, tj. kada postoje ključan ili pak isključiv narativ prema kojem dekodiramo stvarnost, onaj kojeg smatramo "ispravnim" i konstruirajućim. Jelena Zlatar Gamberožić u eseju, između ostaloga, analizira ženski narativ: djela Lene Andersson, Milice Vučković, Annie Ernaux, Marie Aubert, Vigdis Hjorth, Ottesse Moshfegh, Vanesse Springore, Elene Ferrante i, ponajviše, Sheile Heti
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
