Književna kritičarka Nataša Govedić piše o dva romana koji se bave temom gubitka očeva: "Jezeru" Ane Brnardić i "J kao Jastreb" Helen Macdonald. I Brnardić i Macdonald otvoreno govore o tome da je očeva smrt nenadoknadiva i da je "uronjenost u ljubav" koju ti roditelj poklanja nešto što treba "prevesti dalje", roditi novi planet intimnosti, koji može biti "raspršen na lišće u krošnji", ali i fokusiran na vlastitu djecu, prijatelje, ostatak obitelji – ili na bilo kakvu radikalno strastvenu zaokupljenost. Bez toga žalovanje neće "magično" proći
Zagrebački književnik i profesor filozofije zaštitno je lice novog nakladničkog projekta – biblioteke "Upoznaj filozofiju" izdavačke kuće Novella u sklopu koje će biti objavljeno 60 knjiga o filozofima i filozofkinjama
Danijela Lugarić Vukas u svojem eseju roman "Čija je krivica?" Sofije Tolstoj čita kao odgovor na Tolstojevu "Kreutzerovu sonatu", ali i kao tekst o internaliziranoj ženskoj/majčinskoj krivnji u patrijarhalnome braku. Pomni će čitatelj u ovoj jednostavnoj pripovijesti Sofije Tolstoj primijetiti niz paradoksa: što se Ana više trudi da suprugu postane dobra supruga, to više sama nestaje; što više daje svojoj djeci, to više osjeća vlastitu nedostatnost u obavljanju te funkcije; što više odgovornosti prihvaća, to više krivnje osjeća. Anina krivnja proizlazi iz ambivalentnosti njezinih osjećaja prema onima o kojima skrbi
Sestra Mary Shelley, poznata pod imenima Fanny Imlay, Fanny Godwin i Frances Wollstonecraft, umrla je u dvadeset drugoj godini, a njezin život tema je nove knjige, novele "The Hyena’s Daughter" (Hijenina kći) autorice Jupiter Jones
"U nepokošenoj travi" raskošno je ilustrirana priča o putovanju malog djeteta u svijet izvan sjene doma – čaroban krajolik u kojem otkriva tajne dijeljenja, povezanosti i slaganja s ljudima koje volimo. Knjiga "Kučke iz rezervoara" isprepleće razuzdana svjedočanstva živih i mrtvih kako bi stvorila feministički, psovkama prožet prasak meksičke književnosti. Frenetičan, iznenađujući i izrazito originalan, "U glavu" prikaz je želje, zavisti, perfekcionizma, ludila i čistog tjelesnog užitka koji pokreću mlade žene da se bore
"Stogodišnji rat protiv Palestine" Rashida Khalidija predstavlja snažnu, argumentiranu i duboko osobnu povijest Palestine viđenu kroz prizmu stoljeća neprekinutog sukoba, otpora i kolonijalnog nasilja. "Meksičke željeznice" Giana Marca Griffija velik su roman u svakom smislu te riječi, majstorski i grandiozno ispripovijedano enciklopedijsko djelo. "Zakon slabijeg" fascinantan je crnohumorni debitantski roman francuskog pisca Davida Ducreuxa Sinceyja
Predstojnica Zavoda za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu nedavno je, u nakladi Sandorfa, objavila knjigu o slengu, "Gdje je nestao sleng?", u kojoj analizira i rezultate dvaju istraživanja provedene među srednjoškolcima 2008. i 2023. godine. Glavna promjena u periodu od 14 godina koja je uočena u leksiku slenga je u uporabi anglizama. Mladi se služe znatno većim brojem slengovskih riječi i izraza preuzetih iz engleskog i to britanskog i američkog slenga i engleskog razgovornog jezika
Čitajte svježe.
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Prijava na newsletter
Filozofija
"Još od tog čudesnog perioda koji je obilježio prijelaz iz sredine 19. u 20. stoljeće sociologija se bavi istim opsesivnim pitanjima: Hoće li propadanje vjere i zajednice ugroziti društveni poredak? Hoćemo li moći živjeti smislen život u izbivanju svetosti? Štoviše, Maxa Webera mučili su problemi kojima su se bavili i Dostojevski i Tolstoj: ako se više ne bojimo Boga, što će nas učiniti moralnima? Ako se više ne prepuštamo i nismo vođeni svetim, kolektivnim i obvezujućim značenjima, što će naš život učiniti smislenim? Ako se pojedinac, a ne Bog, nalazi u središtu moralnosti, što će se dogoditi “etici bratstva“, pogonskoj sili svih vjera? Sociologiji je, stoga, od samih početaka glavno zvanje bilo utvrditi značenje života nakon smrti religije."
Rumunjsko-američki filozof Costica Bradatan u knjizi "U slavu neuspjeha" koju je objavila nakladnička kuća TIM press pokazuje zašto je neuspjeh za ljudska bića presudan. Naš nas odnos prema neuspjehu oblikuje, dok je uspjeh sporedan i kratkotrajan te ne otkriva mnogo. Bez uspjeha možemo živjeti, no uzalud život ako se ne pomirimo s našim nedostacima, nesigurnostima i smrtnošću, manifestacijama neuspjeha
Sandorf & Mizantrop su do sada objavili dvije Hadotove knjige: "Duhovne vježbe i antička filozofija" (2013., prijevod: Zlatko Wurzberg) i "Unutarnju tvrđavu" (2016., prijevod: Bosiljka Brlečić). Prva je izvrstan pregled svega što je pokretalo Hadota i mogla bi biti poticajna svakome tko na filozofiju gleda i izvan sportsko-katedarskih djelatnosti. "Unutarnja tvrđava" ima jednog glavnog junaka, Marka Aurelija, a Hadot popisuje i objašnjava slivove misli koji su doveli do stvaranja njegova jedinstvena amalgama
Šest desetljeća prošlo je od prve objave knjige “Eichmann u Jeruzalemu”. Čemu nas taj izvještaj o banalnosti zla, kako ga je podnaslovila Hannah Arendt, može naučiti u 21. stoljeću, danas kad postoji Međunarodni kazneni sud čije je osnivanje filozofkinja zazivala 1963. godine, smatrajući da “nijedan narod na svijetu ne može biti siguran u trajno postojanje bez pomoći i zaštite međunarodnog prava”?
Umjetnica Ivana Nikolić dvije je godine radila na kartama koje kombiniraju psihologiju i umjetnost, a objavila ih je nakladnička kuća Planetopija. Karte služe kao alat za razumijevanje unutarnjih procesa, pomažu osvijestiti tijelo, osjećaje, potrebe, kreativne potencijale, misli, želje, motivacije, razvijaju kreativnost, povezuju emocije i duhovnost
Kad su ljudi iz određene kulture ili tradicije otrgnuti iz svojih domova i zemlje, kad su njihove knjižnice, groblja, vjerska središta ili svetišta oskvrnuta ili su im uskraćena, kad su njihov jezik, obredi ili običaji zabranjeni ili zaboravljeni, kad su razdvojeni od svojeg naroda, poniženi, podvrgnuti brutalnostima, mučeni ili ubijani, traumatična rana otvorena je u kolektivnoj psihi i ostavlja ožiljak progonjenome i progonitelju, a nosit će je i prenositi mnogi naraštaji
Željka Matiješević u svojoj prvoj neznanstvenoj knjizi, podnaslovljenoj "Alternativni leksikon duše", ispisuje glosar pojmova važnih za psihičko stanje, ali i zdravlje. Autorica odmah na početku priželjkuje alijansu srca, društvo u kojem ne vlada narcizam nego empatija i zahvalnost
Ali Fenwick bihevioralni je psiholog koji se proslavio na društvenim mrežama kratkim video-savjetima, a prati ga više od dva i pol milijuna ljudi. Nakladnička kuća Znanje upravo je objavila njegovu knjigu "Crvene zastavice, zelene zastavice", a domaća publika moći će ga uživo upoznati na gostovanju u Noći knjige
Krešimir Bagić piše o zbirci poezije "52 dana. Interkontinental" koju su zajednički napisali pjesnici i dugogodišnji prijatelji Branko Čegec i Miroslav Mićanović. Obojica su deziluzionirani žitelji ovoga svijeta, povremeno su melankolični, često se okreću prošlosti, viđenim slikama, proživljenim događajima, vremenu kada se intenzivnije živjelo. Unatoč svemu, njihov je govor nerijetko ludičan, oni kao da se zaboravljaju pišući, kao da prkose svakodnevici, kao da se obnavljaju ulazeći u nepredvidive labirinte lirike
Darwish je najpoznatiji predstavnik palestinske "poezije otpora" koja od sredine 20. stoljeća postaje jednim od najvažnijih pjesničkih pravaca unutar arapske književnosti. Darwish i njegovo djelo postali su “metafora za stradanje”, kako Palestinaca, tako i ostalih potlačenih ljudi u suvremenom svijetu
Nagrade će dobitnicama biti dodijeljenje drugog dana ovogodišnjeg Goranovog proljeća, u petak, 21. ožujka, u podne, u Domu kulture Lukovdol. Najvažniji hrvatski i jedan od najdugovječnijih svjetskih pjesničkih festivala ove se godine održava od 20. do 23. ožujka u Zagrebu, Goranovu rodnom Lukovdolu i Rijeci. Nastupit će četrdesetak pjesnikinja i pjesnika svih generacija, a zemlja u fokusu ove je godine Indija
"Nemam ja puno za reći / samo mi nije dobro kad šutim", kaže Nikola Strašek u jednoj od pjesama iz zbirke "Leptirići u trbuhu, glave na kolcima". "Ako ono što želiš reći / nije bolje od tišine / šuti", nastavlja u pjesmi "Kraljevstvo nebesko". Onima koji ne mogu šutjeti predlaže da operu posuđe, previju ranu, budu korisni, doprinesu, a ako baš moraju, neka pjevaju. Kad bismo ga barem poslušali; buka je nesnosna
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više
