PUNI KRUG OKO ČETVRTE DIMENZIJE
Prema taoističkoj tradiciji srce je prazan
prostor.
Što nam otkriva ova praznina?
zrake
svjetla
u kapi vode
let vilina konjica
nijemi mjesečasti pejzaž
magičnu poetičnost cvjetova
čaroliju trenutka u prividnom neskladu
duboku melankoliju zbog ljepote kozmosa
Na cijeloj zemaljskoj kugli nema čovjeka
koji može razumjeti slikara Vincenta van Gogha.
U pismima opisuje neizmjernu samoću
protiv koje nema lijeka.
Osjeća vrtloge tame i njegov bezglasni krik
neće zaustaviti pad u bezdan
dok
sanja
galaksije
u obliku meduza
galaksije bez tamne tvari
koje prožima ostatak svemira
ptice su nestale s neba oblaci se
gomilaju kao pijesak neki tihi zaleđeni
neki okićeni sjajem u jezivoj ljepoti svemira
Mlazovi svjetlosti iz crne rupe Centaurus A
protežu se galaksijom.
Signali iz zore vremena trepću u pravilnim
intervalima.
Uđite u svijet radijskih krugova koji se vrte
poput neobičnih prstena.
Svemirska letjelica Voyager nosi pozlaćene
fonografske ploče sa zvukovima i slikama s našega
planeta.
Dosegnut će unutarnji rub Sunčeva sustava
za tri stotine godina.
Putujte s nama do tajanstvenog Oortova
oblaka kometa.
Zaboravit ćete duboki miris zemlje.
Svaki je nadolazeći val svjetla poput plavog
zalaska sunca na Marsu.
Malene zvijezde odašilju snažne bljeskove
osvjetljavajući radijske antene.
To je vrijeme kad sanjamo otvorenih očiju.
PITANJE O VJEČNOJ OČARANOSTI ILI ZAŠTO SVIJET POSTOJI
Narančasti prsten oko crne rupe u svemir
baca sjene iz srca galaksije.
Svjetlost prodire u praznine stvarajući
magličaste zrake.
Plakali smo nakon prve snimke crne rupe,
opisuje astrofizičar Andrew Strominger.
Nevjerojatno je lijepa. U njezinu prstenu
svjetlećeg plina i prašine naprosto oživi
višedimenzionalni hologram.
Pomisli smo: Hej, na tom ekranu postoji
beskonačan broj kopija svemira.
Radioteleskop Arecibo hvata radijske
signale s udaljenog planeta.
Neobičan rotirajući disk u Mliječnoj stazi
proizvodi frekvenciju kakva još nije zabilježena.
Teleskop Subaru pronašao je strune tamne
tvari u klasteru Veronikina kosa.
Protežu se kroz svemir milijunima
svjetlosnih godina.
Halucinacije stroja i sablasne čestice zvane
neutrini mogle bi nas odvesti u nevidljivost.
Naposljetku, otkriveno je da naš svemir ima
dugme za vlastito uništenje.
Jezivo kvantno polje programirano je za
brisanje svemira kakav poznajemo.
Otkada je vizionar Samuel Butler prorekao
uspon mehaničkog kraljevstva, algoritmi
odbacuju iskustva tajanstva i očaranosti.
Od chatbota Lyro čuo sam priču o djevojci
po imenu Amelia koja slijedi trag svjetlećih
gljiva u čarobnoj šumi zvanoj Whisper
Woods
pitam
kako
drvo
sanja
noću
kada
stabla
spavaju
sanjaju
o Zemlji
SVEMIR NIJE MJESTO, NEMO JE NITKO
U svibnju je malena zvijezda oslobodila
golemu zraku antimaterije.
Diljem svijeta ljudi snimaju čudne zvukove
slične odjecima truba.
Možemo zamisliti prazninu koja žubori ne
nalazeći čvrste dimenzije.
Ponekad sanjamo zeleno-plavu svjetlost
magnetskog polja koje stvara Zemlja.
Svemir može proizvesti nove svjetove, piše
John Milton.
Izgubljeni raj obdaren je sjenovitom
stranom i ne znamo kako kozmička čuda ožive.
Svjetlucave točkice i zamršene petlje
zapanjujuće su umjetničko djelo.
Pogledajte čestice energije neutronskih
zvijezda koje se u punom sjaju zabijaju u senzore.
Signali kvazara, pulsara i magnetara
završavaju čarolijom.
Malene crne rupe otvaraju portale u druge
dimenzije.
Zamislite da ste astronom s rendgenskim
vidom i promatrate zvijezde s iluzornog planeta
Kryptona.
U odsjaju svjetlosti vrijeme i prostor putuju
u nemogućim smjerovima.
Radiovalovi uključuju zvjezdane rasadnike
i kaotičnu regiju supermasivne crne rupe.
Možda nas je Veliki hadronski sudarivač već
prebacio u paralelni svemir.
U neuronskim mrežama mozga postoje
milijun otisaka.
Jednom kad iskušaš let, zauvijek ćeš hodati
zemljom mislila okrenut prema nebu.
Tamo si bio, zauvijek ćeš čeznuti da se
tamo i vratiš, opisuje Leonardo da Vinci.
Mreže neurona nalik su kozmičkoj mreži
svemira, potvrđuju znanstvenici.
Dvadeset tisuća milja ispod mora Točka
Nemo može ukazati na postojanje multisvemira.
Točka Nemo krije tajne koje nadmašuju sve
naše fantazije.
Nemo nas zove na novi Mjesec, vibracije
njegovih struna pomaknule su nebeski ekvator.
Point Nemo u južnom Pacifiku vodeno je
groblje satelita i svemirskih letjelica.
Nemo je Nitko, možda oponaša kitove
spreman na ritualno samoubojstvo.
Point Nemo najusamljenija je točka na
planetu.
Međunarodna svemirska postaja srušit će se
u Točku Nemo 2031. godine.
MI, BOGOVI ANTROPOCENA, NISMO POJMILI VLASTITU SMRTNOST
Parfem Eau de Space stvoren je kako bi donio miris
svemira na Zemlju, kaže njegov tvorac Steve Pearce
Mjesec miriše
na barut
svemir na rum
maline
dim
svemir rapsodija
danse macabre
svemir košnica
svemir zgarište
svemirski je biti i ne biti
svemirski je u isti mah
postojati i ne postojati
To je ipak čudna vrsta poetskoga završetka.
(Preuzeto iz: Gordana Benić, Svemirske cipele, Naklada Ljevak, 2024.)
O PJESNIKINJI
Gordana Benić, rođena u Splitu, diplomirala je književnost i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zadru te završila poslijediplomski studij književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Njezina poezija zastupljena je u brojnim domaćim i stranim antologijama hrvatsko pjesništva. Pjesme su joj prevedene na desetak stranih jezika. Knjiga "Kovači sjene", izbor iz opusa na francuskom jeziku, objavljena je 2014. u ediciji Domaine croate / Poésie nakladnika L'Ollave.
Gordana Benić, piše u pogovoru njezine zbirke "Svemirska cipele" urednica Ana Brnardić, vrsna je autorica pjesama u prozi. U poetskim knjigama razgranava osobitu vrstu iluzionizma stvarajući impresivne magične kronike. Poetikom proširene zbilje i poliperspektivnosti ostvarila je specifičan ciklus knjiga kozmičke poezije. Objavila je dvadeset zbirku pjesma u prozi i jednu knjigu publicistike, a nagrađena je i za svoje knjige kao i za cjelokupni pjesnički opus.
Krajem studenoga 2025. za zbirku "Svemirske cipele" dobila je Nagradu Tonko Maroević. Hrvatski P.E.N. centar, radi promicanja izvrsnosti u poeziji i u čast svojemu preminulome članu Tonku Maroeviću, ustanovio je 2024. godišnju nagradu za najbolju knjigu poezije objavljenu u Hrvatskoj na hrvatskom jeziku. (N. K.)
Podijeli na Facebook
