1) Martin MacInnes
Izranjanje
Prijevod: Ozren Doležal
Ako postoji roman usporediv s veličanstvenim prizorom planeta Zemlje snimljenim iz svemira, onda je to “Izranjanje” škotskog autora Martina MacInnesa, dostupan u prijevodu Ozrena Doležala. Poput epa, “Izranjanje” pripovijeda veliku priču o nastanku, podsjeća na praiskonski strah čovjeka pred nepoznatim te upozorava na dragocjenost i krhkost života na Zemlji.
Martin MacInnes osvojio je za “Izranjanje” prestižnu nagradu za najbolju beletrističku knjigu u Škotskoj The Saltire Society Fiction Book of the Year 2023, najvažniju britansku nagradu za SF roman Arthur C. Clarke Award 2024, a roman je uvršten i u širi izbor za Booker Prize 2023, pri čemu ga je žiri opisao kao “putovanje prema van i prema unutra”.
Život Leigh-Ann Hasenbosch okružen je vodom. Kao djevojčica, u pokušaju bijega od nasilnog oca, doživjela je vantjelesno iskustvo prilikom zarona u rijeku. Nakon studija morske ekologije i mikrobiologije – opsjednuta idejom oceana kao mjesta našeg podrijetla – pridružuje se misterioznoj posadi ekspedicijskog broda “Endeavour” koji isplovljava iz karipske luke. Dok traži svoje mjesto u timu i polako se zbližava s vođom ekspedicije Stefanom, Leigh-Ann saznaje misiju “Endeavoura”: istražiti nepoznat hidrotermalni otvor u Atlantskom oceanu, dublji i od Marijanske brazde. Što će se dogoditi kad se užad počne spuštati prema dnu i kakve veze ima novopronađena dubina s nepredvidivim, drevnim silama svemira?
“Nitko ne piše kao MacInnes”, ističe Guardian. Njegove su rečenice poput otvaranja očiju u moru: oštro i čudesno iskustvo pogleda s one strane. Zbog snažne povezanosti s prirodom, ali i znanstvenofantastičnih elemenata – pukotina u vremenu i istraživanja nepoznatih prostranstava – struka “Izranjanje” uspoređuje s kultnim naslovom “Solaris” Stanisława Lema, prema kojem je Andrej Tarkovski snimio slavni, istoimeni film.
Knjigu možete kupiti OVDJE
2) Tuomas Kyrö
Savez
Prijevod: Boris Vidović
Novi roman “Savez” jednog od trenutno najvažnijih finskih pisaca i satiričara Tuomasa Kyröa – o neobičnoj zajednici finskog mjesta Mollojoki, njihovim sudbinama, snovima i tragedijama u osvit Drugog svjetskog rata – nedavno je objavljen u prijevodu Borisa Vidovića. Kritika je roman dočekala s oduševljenjem, ističući Tuomasa Kyröa kao autora “živog jezika”, koji piše o iskustvu rata na dosad neviđeni način. Naslov je nagrađen prestižnim književnim nagradama Kalevi Jäntti i Nuori Aleksis, a nominiran je i za najvažnije finsko književno priznanje – nagradu Finlandia.
Urho i Lyydia su ljubavni par kakav možete pronaći samo u začudnoj finskoj književnosti. On je kopač grobova i seoska plivačka zvijezda s nevjerojatnom sposobnošću zadržavanja daha. Sanja da će otići u Ameriku i, s novostečenim bogatstvom zarađenim na natjecanjima, otvoriti cirkus. Ona ima skromnije snove: o poslu u tvornici kave i bijegu od nasilnog oca, čovjeka koji “mrzi radost”. Kad se Urho i Lyydia sretnu i zaljube, Amerika će postati zajednički san o boljoj budućnosti i slobodi. Ali, može li ijedan san opstati u brutalnoj stvarnosti rata, i to najvećeg u svjetskoj povijesti?
Tuomas Kyrö vodi nas u srce običnog života malih ljudi, koji se odvija usprkos smrti i rastancima, strahu i neizvjesnosti. Kroz odnose nezaboravnih likova – Lyydije, Urha, njegove sestre Anne, gimnastičarke zaljubljene u Adolfa Hitlera, i drugih – autor prikazuje čvrste ljudske saveze, koje život neprestano testira svojom okrutnošću i slavi svojom ljepotom.
Tuomas Kyrö proslavio se romanima i radijskim dramama o “Starom prigovaralu”, koji formulu za dug život nalazi u kritici apsolutno svega: od hrane preko televizijske pretplate do političkog režima Sjeverne Koreje. O popularnom liku snimljen je jedan od najgledanijih filmova u Finskoj zadnjih nekoliko godina. Kyrö u svojim romanima otvoreno govori o finskom društvu, kritizira široku upotrebu društvenih mreža, ali sebe doživljava prvenstveno kao pisca. “Pišem o čovjeku za ljude”, kaže. “Roman je loš ako je previše očito što pisac želi poručiti.”
Knjigu “Savez” sufinancira Europska unija.
Knjigu možete kupiti OVDJE
3) Andrej E. Skubic
Divni dani
Prijevod: Anita Peti-Stantić
Poznajemo li svoje najbliže, koliko im vjerujemo i je li obitelj zauvijek? Saznajte u novom romanu "Divni dani" jednog od najvažnijih slovenskih književnika Andreja E. Skubica: trostrukog dobitnika prestižne nagrade Kresnik i prevoditelja koji je slovensku publiku oduševio prijevodom kultnog “Trainspottinga” Irvinea Welsha. Potaknut dramatičnim novinskim člankom, Skubic je u “Divnim danima” – koje čitamo u prijevodu Anite Peti-Stantić – ispisao potresnu priču o otuđenosti i ljubavi oca i kćeri te o visokoj cijeni (ne)izgovorenih riječi.
Upitan o naizgled normalnim životima koji prerastaju u zaplete romana, autor je izjavio: “Nikada nismo daleko od sudbonosnih stvari, iako se život čini tako miran i poznat” (Knjigarna Bukla).
Dušan Šauta traži svoju kćer Leju već danima. Točnije, otkako ga je inspektor Daniel Vatovec prekinuo u kavi s gospođom Vladimirom iz doma za starije, objašnjavajući da je Leja “možda svjedočila nečemu”. Kada, u predahu od potrage, sjedne u lokal nedaleko Lejina stana, privuče mu pažnju novinski natpis: KRVAVO: Kamiondžija ubio ženu, policija traži svjedoka! Istovremeno pratimo Leju, dramaturginju Urbanog teatra u Ljubljani, koja uživa na putovanju, u pripitomljenoj opasnosti hamburških ulica – i u opasnosti avanture s privlačnim, oženjenim kamiondžijom Juntezom. No, kad se dogodi tragedija koja miriše na zločin, Leja će prići preblizu opasnosti, a Beckettov teatar apsurda koji postavlja na kazališnu scenu postat će njezina tjeskobna stvarnost.
Andrej E. Skubic piše nenametljivo raskošno. Brinući o svakom detalju prostora, svakoj nijansi raspoloženja i pogledu između likova, autor konstruira svijet koji je opipljivo, bolno i radosno naš. A jednom rečenicom stavlja točku na i svih divnih dana na tom svijetu:
Za popizditi je koliko je teško proživjeti život i nikoga ne izdati, ni sebe samog.
Knjigu možete kupiti OVDJE
(NK Promo)
Podijeli na Facebook
