1) Ariel Dorfman
Muzej samoubojstava
(prijevod Mirna Čubranić)
Joseph Hortha, nizozemski milijarder koji je preživio holokaust, angažira disidentskog pisca Ariela da otkrije istinu o misterioznoj smrti Salvadora Allendea. Vezani iznimnim poštovanjem prema pokojnom čileanskom predsjedniku i neutaživom potrebom da doznaju je li ubojstvo ili samoubojstvo okončalo njegov život tijekom Pinochetova državnog udara 1973., dvojica muškaraca kreću u istragu koja će ih odvesti od Washingtona i New Yorka, preko Santiaga i Valparaísa sve do Londona. Tijekom ove uzbudljive istrage pred čitateljem se niže galerija najšarolikijih likova, od grobara, fotografa vjenčanja koji predviđa budućnost mladenaca, atentatora do pisaca i glazbenih zvijezda.
Ono što počinje kao intrigantna priča razvija se u nevjerojatnu filozofsku sagu o ljubavi, obitelji, fašizmu i egzilu koja postavlja pitanje što dugujemo svijetu, jedni drugima i sebi. I dok se Joseph bori s činjenicom da se obogatio nesvjesno uništavajući planet, Ariela proganja misao da je svojom odsutnošću tijekom puča prouzročio nestanak prijatelja. Hrabro miješajući fikciju i stvarnost, maštu i povijest, autor istražuje granice romanesknog žanra, proširujući ga na neslućen i izniman način.
"Zadivljujuća… eruditska knjiga koja savršeno spaja povijest i fikciju, vrhunac Dorfmanova književnoga rada. Pametna, blistava poslastica."
– Publishers Weekly
Ariel Dorfman (1942.) čileansko-američki je romanopisac, dramatičar, esejist i aktivist za ljudska prava rođen u Argentini. Knjige su mu objavljene na više od 50 jezika, a drame izvođene u više od 100 zemalja. Od 1985. profesor je književnosti i latinoameričkih studija na Sveučilištu Duke u Durhamu u Sjevernoj Karolini.
Knjigu možete kupiti OVDJE
2) Hans Fallada
Mali čovječe – što sad?
(prijevod Branka Grubić)
Johannes Pinneberg i njegova djevojka Janjica mladi su par na početku života. Kada doznaju da će dobiti dijete, odluče se vjenčati, iako su okolnosti posve nepovoljne za njih. Igrom slučaja, presele se u Berlin koji početkom tridesetih godina 20. stoljeća nije izuzet od svega onoga što život maloga čovjeka čini teško podnošljivim – od financijske neizvjesnosti i nedostatka posla do političkih previranja i jačanja nacizma. Johannes jedva uspijeva prehraniti obitelj, ali Janjica hrabro uzima život očajnog supruga u svoje ruke.
"Mali čovječe – što sad?" učinio je Hansa Falladu 1932. godine, u vrijeme najveće gospodarske i političke napetosti, svjetski poznatim autorom. Priču o malom prodavaču Pinnebergu i njegovoj supruzi Janjici autor je uspio pretvoriti u veliki roman o svojoj epohi, koji do danas nije izgubio ništa od svoje aktualnosti. Izvorni tekst njegova romana, koji je do sada objavljivan znatno skraćen (četvrtina originalne verzije romana nikada nije objavljena), napokon je tiskan u cijelosti.
"Roman 'Mali čovječe – što sad?' realan je, višestruki portret vremena i društva Hansa Fallade. Živopisni likovi, realistični prizori i brojni obrati osvajaju čitatelja.“
– Dieter Wunderlich
Hans Fallada (pravo ime Rudolf Ditzen) njemački je književnik (1893. – 1947.) koji je u razdoblju između 1915. i 1931. godine radio kao računovođa na imanjima seoskog plemstva, dvorski inspektor, knjigovođa, pisar adresa i lektor. Nenadanu slavu stekao je svojim četvrtim romanom "Mali čovječe – što sad?". Knjiga je doživjela brojne prijevode, a prema njoj su snimljena i dva filma. Prihodi od knjige omogućili su Falladi ostvarenje sna: kupio je imanje u Mecklenburgu. Ondje je proveo godine nacizma, povučeno, kao "nepoželjan", ali ipak podnošljiv autor. Njegova posljednja knjiga, "Svatko umire sam" (1947.), postala je nakon šezdeset godina međunarodni bestseler.
Knjigu možete kupiti OVDJE
3) Mateo García Elizondo
Posljednji susret s damom
(prijevod Željka Lovrenčić)
"Stigao sam u Zapotal kako bih konačno umro. Čim sam kročio u selo, riješio sam se svega što sam nosio u džepovima: ključeva kuće u gradu koju sam napustio i svih plastičnih stvari, svega što je sadržavalo moje ime ili fotografiju. Nemam više od tri tisuće pesosa, dvadeset grama opijuma i četvrt unce heroina. To mi je dovoljno da se ubijem. Jer ako to ne učinim, neću imati novca ni da platim sobu ni da si kupim još lady. Neće mi biti dovoljno ni za kutiju cigareta. Umrijet ću od hladnoće i gladi vani umjesto da polagano i nježno vodim ljubav s Mršavom kao što sam planirao."
Uvodne rečenice izvanrednog i začudnog prvijenca Matea Garcíje Elizonda naviještaju nezaboravno, sablasno putovanje u onostrano, u mračne predjele ljudskoga uma gdje se miješaju san i zbilja. Protagonist i pripovjedač ovog romana kreće u potragu za svojom "damom", obožavanom lady u obliku žutoga praha. Mjesto sastanka je Zapotal, zabit koju nastanjuju likovi za koje se ne zna jesu li stvarni ili tek umišljaji heroinskoga ovisnika. Budući da ispred glavnoga junaka ne postoji ništa osim smrti, jedino što mu je preostalo jest prošlost: sjećanja na veliki grad u kojem je odrastao, na voljenu ženu i prijatelje kojih više nema.
"Posljednji susret s damom" nije samo putovanje u fantazmagorični svijet heroinskog ovisnika, nego i osobna posveta velikanima hispanoameričke književnosti čiji je utjecaj u rečenicama Garcíje Elizonda itekako zamjetan, od Juana Rulfa do Gabriela Garcíje Márqueza.
"Prvi roman Matea Garcíje Elizonda sadržava napetost i preciznost Rulfove priče (…) vječno Kafkino odgađanje i Poeovu hiperesteziju. (…) Čitati njegov prvi roman i ne osjećati se uključenim beskorisno je; pretvarati se da možeš još je jedna halucinacija."
– Gatopardo
Mateo García Elizondo (Ciudad de México, 1987.), meksički pisac i scenarist, unuk Gabriela Garcíje Márqueza i Salvadora Elizonda, diplomirao je engleski jezik i književnost te kreativno pisanje na Sveučilištu Westminster u Londonu. U tome je gradu, u School de Journalism, magistrirao novinarstvo. Pisao je tekstove za National Geografic i Traveler Mexico. Scenarist je, među ostalim, dugometražnog filma "Ostavljeni" ("Desierto", 2015., dobitnik nagrade fipresci na Filmskom festivalu u Torontu) i nekolicine također nagrađenih kratkih filmova. Objavljivao je u meksičkim književnim i umjetničkim časopisima, a iznimno je angažiran i kao autor scenarija mnogobrojnih stripova. "Posljednji susret s damom" (2019.) njegov je prvi roman, za koji je dobio Nagradu Grada Barcelone.
Knjigu možete kupiti OVDJE
(NK Promo)
Podijeli na Facebook
