1) Andrew Pettegree
Knjiga u ratu
prijevod: Marin Popović
Knjigu možete kupiti OVDJE

Mao Ce-tung bio je knjižničar. Staljin je objavljivao poeziju. Evelyn Waugh služio je kao komandos, prije nego se povukao da bi napisao "Povratak u Brideshead". Otkako je započelo moderno ratovanje, knjige su se često nalazile na prvoj crti bojišnice.
U djelu "Knjiga u ratu" cijenjeni povjesničar Andrew Pettegree istražuje iznenađujuće načine na koje je pisana kultura – od turističkih vodiča i znanstvenih radova do Bigglesa i Anne Frank – oblikovala, ali i bila oblikovana golemim sukobima modernog doba.
Od Američkog građanskog rata do invazije na Ukrajinu, knjige, pisci i čitatelji odlazili su u rat – postajući pritom smrtonosna oružja, ali i naši najuvjerljiviji argumenti za mir. Propaganda, fikcija, špijuni i cenzura: "Knjiga u ratu" fascinantna je i dinamična priča o knjigama u vremenu sukoba.
Bogato, autoritativno i vrlo čitko … Pettegreeovo remek-djelo privući će svakoga za koga su knjige, bez obzira na okolnosti, trajni i neophodni dio života.
– David Kynaston, britanski povjesničarOvo istraživanje o načinima na koje su se knjige koristile za vrijeme rata – kao eskapizam, kao propaganda, bilo da su spaljivane ili skrivane — prava je riznica detalja... Pettegree ima oko za nezaboravne činjenice.
– The Times, iz obrazloženja izbora među Najbolje knjige 2023. godineOva knjiga pokriva sve, od nacističkog paljenja knjiga, preko priručnika za treniranje džihadista, do knjiga pisanih za podizanje morala, koje se čitalo kod kuće i na frontu.
– New Statesman
Andrew Pettegree (1957.) jedan je od vodećih stručnjaka za Europu u doba reformacije. Trenutno je profesor na Sveučilištu St Andrews, gdje vodi projekt "Universal Short Title Catalogue".

Andrew Pettegree
Autor je niza publikacija, među kojima se ističu "The Invention of News: How the World Came to Know About Itself" (dobitnica nagrade Goldsmith) i "Brand Luther: 1517, Printing and the Making of the Reformation". Član je Britanske akademije (FBA).
2) Jorge Luis Borges
Aleph
prijevod: Milivoj Telećan i Marko Grčić
Knjigu možete kupiti OVDJE

"Aleph" je, uz "Izmišljaje", najvažnija zbirka fantastičnih priča u opusu Jorgea Luisa Borgesa, koje su ga proslavile kao predšasnika onoga što je otad u svijetu poznato kao magični realizam.
Objavljena prvi put 1949. godine, druga Borgesova zbirka sastavljena je od sedamnaest pripovijedaka od kojih su mnoge prije bile objavljene u raznim argentinskim književnim časopisima.
Nosi naslov po završnoj priči "El Aleph", koja govori o neafirmiranom piscu kojem sudbina dodijeli jedinstvenu milost – da ugleda viziju Alepha, prvoga slova hebrejskog alfabeta, u kojoj se, u punoj istovremenosti, zrcale mijene čitavog svemira.
Jorge Luis Borges (1899. – 1986.) jedan je od najvažnijih i najutjecajnijih književnika 20. stoljeća. Rođen u Buenos Airesu, odrastao je u obitelji koja je gajila ljubav prema književnosti, a obrazovanje je nastavio u Europi, gdje je upio utjecaje različitih književnih tradicija. Nakon povratka u Argentinu, radio je kao knjižničar, esejist i profesor književnosti, oblikujući modernu svjetsku književnost svojim prepoznatljivim stilom i filozofskom dubinom. Borgesov utjecaj vidljiv je kod mnogih suvremenih pisaca, od Gabriela Garcíje Márqueza i Marija Vargasa Llose do Umberta Eca i Itala Calvina.

Jorge Luis Borges
Premda mu Nobelova nagrada za književnost nikada nije dodijeljena, dobitnik je brojnih prestižnih priznanja, uključujući Nagradu Cervantes (1979.), Jeruzalemsku nagradu (1971.), Nagradu Alfonsa Reyesa (1973.) i mnoge druge. Njegova sabrana djela objavljena su na hrvatskom jeziku 1985. godine, a njegov opus i danas ostaje neiscrpan izvor književne fascinacije.
3) Ngũgĩ wa Thiong'o
Vrag na križu
prijevod: Ira Martinović
Knjigu možete kupiti OVDJE

Ngũgĩ wa Thiong’o ispisao je strastvenu političku satiru koja razotkriva trulež neokolonijalne Kenije. Napisao je moćnu priču o Jacinti Wariingi, mladoj ženi sustavno ponižavanoj, ali opet nedirnutoj u svome dostojanstvu. Čitajući njezinu životnu priču, pred nama izranja zemlja u kojoj se moćnici okupljaju na "đavoljoj gozbi", grotesknom karnevalu pohlepe, korupcije i nacionalne izdaje. Snažan i neumoljiv, ovaj roman napisan u tamnom sjaju realizma i groteske, beskompromisno prokazuje savezništvo domaćih elita i stranih profitera. "Vrag na križu" brutalno je iskren, politički nabijen i duboko human roman koji podsjeća da je borba za dostojanstvo nacije ne samo moguća nego i nadasve nužna. Ova alegorija neokolonijalnog svijeta majstorski je napisana kroz sudbinu jedne žene s kojom ćete se lako poistovjetiti.
Snažan, uznemirujući i iznimno dubok roman koji pokazuje Ngũgĩjevu narativnu virtuoznost.
LOS ANGELES REVIEW OF BOOKS
Moćna fikcionalna optužnica protiv kapitalizma i korupcije, ispisana hrabro i bez kompromisa – knjiga koja budi savjest.
LITERARIA / A. U. H. MAGRAY
Roman koji bi svaki mladi čitatelj zainteresiran za Keniju i Afriku trebao imati u rukama – djelo koje traje i odjekuje.
MWENDE KYALO BOOK REVIEW
Ngũgĩ wa Thiong’o rođen je u Limuruu u Keniji 1938. Jedan je od najvažnijih živućih afričkih pisaca i akademika, autor naslova: "Weep Not, Child"; "The River Between"; "A Grain of Wheat"; "Homecoming"; "Petals of Blood"; "Vrag na križu" (Petrine knjige, 2026.); "Matigari"; "Decolonising the Mind"; "Moving the Centre"; "Penpoints, Gunpoints and Dreams" i drugih djela koja uključuju romane, novele, eseje, memoare i drame. Iste godine kad je objavio "Petals of Blood", 1977., i kad je izvedena njegova drama "I Will Marry When I Want" (koju je napisao s Ngũgĩjem wa Mĩriĩjem oštro kritizirajući nepravdu kenijskog društva), Ngũgĩ je uhapšen. U strogo čuvanom zatvoru bez suđenja proveo je godinu dana. Kazalište u kojem je predstava izvedena policija je 1982. sravnila sa zemljom.

Ngũgĩ wa Thiong’o
Među Ngũgĩjevim su brojnim priznanjima Nagrada za istočnoafrički roman; Prva nagrada UNESCO-a; Nagrada Lotus za književnost; Nagrada Paul Robeson za umjetničku izvrsnost, političku savjest i integritet; Nagrada Zora Neale Hurston-Paul Robeson za umjetnička i akademska postignuća, a nekoliko je navrata njegovo ime bilo među najizglednijim dobitnicima Nobelove nagrade.
Ngũgĩ je 2003. izabran za počasnog člana Američke akademije umjetnosti i književnosti. Bio je professor emeritus engleskog jezika i komparativne književnosti na Sveučilištu Kalifornija u Irvineu. Preminuo je prošle godine u Bufordu u Georgiji u 87. godini života.
(NK Promo)
Podijeli na Facebook