Tri kratke preporuke: Hildegard E. Keller, Jon Fosse, Stephen King

Piše Tanja Tolić


1) Hildegard E. Keller
Kakvima se činimo
Fraktura, 2023., prijevod Nadežda Čačinovič

Nestrpljivo sam čekala da stigne iz tiska knjiga znanstvenice, kritičarke i književnice Hildegard E. Keller, no baš sam se razočarala. Pročitala sam više od četvrtine ovoga "romana o Hannah Arendt", kako se navodi na ovitku, i nisam mu se više vratila. Najprije, nisam sigurna da je roman prava forma za biografiju jedne od najvećih misliteljica 20. stoljeća čije je nasljeđe zahvaljujući totalitarizmima koji i dalje upravljaju svijetom (samo su promijenili kožu) i dalje živo. Legitimno je odabrati taj žanr, ali zahtijeva vještinu koju Keller, kojoj je ovo prvi roman, nema. Prva četvrtina knjige krcata je banalnostima: u detalje se opisuje godišnji odmor Hanne Arendt u Italiji, kakva je jaja voljela za doručak, razgovori s kardiologom nakon srčanog udara, a crtice iz njezine (možda izmišljene, možda stvarne) treće dobi ispresijecane su sjećanjima na odnos s Heideggerom, prijateljstvo s Benjaminom, život u Parizu, bijeg od nacista i novi početak u Americi. Sjećanja su fragmenti, nerijetko od jedne rečenice, nijedan istinski važan odnos nije detaljnije razrađen. Preskočite, samo ćete izgubiti živce.


2) Jon Fosse
Jutro i večer
Naklada Ljevak, 2023., prijevod Vesna Salomonsen

Treba čestitati uredniku u Nakladi Ljevak, Nenadu Rizvanoviću, na vizionarskom odabiru: te 2023. godine objavio je dvije knjige Jona Fossea, "Jutro i večer" i "Septologija I-II: Drugo ime"; potonja je stigla iz tiska točno na dan kad je norveški književnik proglašen dobitnikom Nobelove nagrade za književnost. O Fosseu se u književnim krugovima dotad uglavnom šaptalo i preporučivalo se njegove drame i romane kao kvalitetnu literaturu, u krugu znalaca. "Jutro i večer" nosila sam cijelo ljeto u ruksaku između stana u Zagrebu i kuće na rijeci, planirajući ga pročitati kad "odradim" obavezno štivo. Na kraju sam ga pročitala u jednoj večeri, tog dana kad je dobio Nobelovu nagradu. Kratak roman, dramskog ugođaja (Fossea nazivaju suvremenim Ibsenom i Beckettom) komorna je, ali ne i tmurna priča o jednom rođenju i jednoj smrti – početnoj i završnoj točki života anonimnog norveškog ribara. Roman je dojmljiv, prekida dah i okreće čitatelja prema unutra: u srž vlastita bića, u potragu za svjetlošću duše.


3) Stephen King
Bajka
Znanje, 2024., prijevod Damir Biličić

Ovo je moj prvi književni King: kako plaši, znam po filmu "Carrie" i mini-seriji "Ono", no da je majstor horora doista izvanredan pripovjedač, uvjerila sam se čitajući njegovu "Bajku". Roman originalno objavljen 2023. nije roman strave, nego fantastika: u središtu priče je dječak, a potom mladić Charlie Reade koji kroz portal u šupi u Illinoisu upadne u paralelni svijet koji nastanjuju likovi iz bajke. No roman je, netipično za žanr, metatekstualan jer glavni junak neprestano osvješćuje kako mu se događa ono što je čitao u pričama. Charlie Reade je poput Jacka ili Janka koji je pronašao čarobni grah, a njegovom sudbinom – sve otkako je kao dijete izgubio majku – na začudan način „upravlja“ Cvilidreta. Prvi, stvarnosni dio "Bajke", u kojem King opisuje tegoban život dječaka koji živi s ocem alkoholičarom, sporije se čita, no kad Charlie propadne u drugi svijet radnja poprima furiozan tempo. "Bajka" je gotovo staromodna priča: glavni junak doslovce će postati junak, čak princ, a čitatelj, naravno, dobiti sretan kraj.

* Preporuke su originalno objavljivane u magazinu Globus, u sklopu rubrike Čitam!, od početka 2019. godine.