Piše Tanja Tolić
1) Marija Vinski
Velik je misterij života: dnevnik 1917. – 1934.
Disput, 2021., prijevod Magdalena Blažić, Martina Galović i Marija Skopljak
Marija Vinski do ove je knjige bila isključivo poznata kao partnerica Augusta Cesarca koju su, kao i hrvatskog pisca, ubile ustaše na zagrebačkoj Dotrščini pod sumnjom da je širila komunizam. Knjiga njezinih dnevnika, koje je pisala od 1917. do 1934., baca novo svjetlo na život ove liječnice. Osam bilježnica u Cesarčev fondu u Hrvatskom državnom arhivu pronašle su mlade povjesničarke Lucija Bakšić i Magdalena Blažić. Obavile su fascinantan posao: svi su dnevnici transkribirani, a potom i prevedeni na hrvatski. Zahvaljujući njihovu opsežnom radu pred nama izranja lik izuzetne žene i njezina života između dva rata. Marija Vinski rođena je kao deseto dijete u dobrostojećoj židovskoj obitelji, studirala je medicinu u Beču, proučavala Freuda i Adlera, udala se za zagrebačkog strojoslagara, rodila sina, držala predavanja o odgoju i psihologiji djece… Iako napisani prije stotinu godina, njezini su dnevnici aktualni i živi kao da su napisani danas.
2) Annie Ernaux
Mjesto
Disput, 2008., prijevod Damjan Lalović
U narodnim knjižnicama može se posuditi "Mjesto", kratki autobiografski zapis u kojem francuska autorica piše o smrti oca. "Mjesto" se tematski nadovezuje na "Jednu ženu" (MaMa/Booksa), u kojem Ernaux pak piše o smrti majke. Kronološki, Ernaux je "Mjesto" objavila prije "Jedne žene", 1984. godine, a sedamnaest godina nakon očeve smrti. Ova kratka knjiga od samo stotinjak stranica ujedno je i prijelomno djelo u njezinu stvaralaštvu: prije "Mjesta" Annie Ernaux pisala je romane; pokušavajući progovoriti o tome što joj je značio otac, shvaća da roman (više) nije moguć. S "Mjestom" u potpunosti mijenja svoj književni diskurs – okreće se hibridu književnosti, sociologije i historiografije. Iako ovdje prvi put prakticira "plosnato pisanje", "Mjesto" je emotivna posveta ocu, uključivanje oca u svijet koji ga je prezirao.
3) Frank Herbert
Dina
Egmont, 2019., prijevod Stanislav Vidmar
Prvi put objavljen 1965., "Dina" je postala trenutni hit, ponajviše zahvaljujući nagradama Hugo i Nebula. Od tada se prodala u više od 12 milijuna primjeraka, dobila 17 nastavaka i prednastavaka, i službeno postala prvi bestseler među SF romanima. Radnja "Dine" odvija se u dalekoj budućnosti, godina je 10191. Međuplanetarnim carstvo vlada car Shaddam IV koji vojvodi Letu Atreidu, vladaru kuće Atreid, nalaže da napusti rodni planet Caladan i s obitelji se preseli na novi feud, tajanstveni Arrakis, pješčani planet zvan Dina, izvorište začina melange koji je omogućio međuzvjezdana putovanja, ali je postao i moćna droga… "Dina" se i danas, više od 60 godina otkako je objavljena, može čitati na nekoliko razina. Na najočitijoj, to je distopijski roman o ekološkoj krizi, o životu na planetu na kojem gotovo da nema vode. No "Dina" je i politički roman, i religijska priča, filozofsko djelo, povijesni roman, priča o evoluciji čovjeka, ali i zbirka poezije.
* Preporuke su originalno objavljivane u magazinu Globus, u sklopu rubrike Čitam!, od početka 2019. godine.
Podijeli na Facebook
