Zlatni rat: transformacija ljepote

Piše Sanja Baković

Neretvanski brod nakrcan lubenicama sporo uplovljava na zapadnu stranu plaže Zlatni rat, osamdeset i neke, kupači brodu prilaze bosi, gaze u more i kupuju lubenicu koju će rasjeći i pojesti u miru, u stankama između kupanja. To su najranije slike mojih sjećanja iz djetinjstva na plažu Zlatni rat. Na toj istoj magičnoj strani, uz šumu, rasli su trstika i šiblje. Oduvijek stari restoran s drvenim stolovima i jednostavnom ponudom hrane. Aparat za sladoled u dvije arome, vanilija i čokolada. Jedna, samo jedna drvena brodica prevozi kupače iz centra mjesta Bol do plaže. Starinske pedaline u bojama sporo režu bonacu. Nostalgija. Drugo je vrijeme bilo. Drugo je vrijeme sada. Od vremena mira došli smo do vremena apsolutnog uživanja. Preciznije – apsolutne konzumacije. Do vremena grabljenja ljepote. Vremena prezentacije. Slikaj, pošalji sliku.

Posljednje četiri godine, plaža Zlatni rat znatno je promijenila svoj prepoznatljiv oblik. i od simetrične šljunčane ljepotice ispod Vidove gore, smjer zaokrenula prema istoku, prema mjestu Bol, a oblik joj je počeo vrludati i mijenjati se puno značajnije nego što je to bilo ranije kada se mijenjao samo vrh plaže, ili kako mještani kažu, "punta", ovisno o vjetrovima. Ono što je poznato je da je ova drastična, oku vidljiva promjena, iznenadila mnoge kojima je plaža u fokusu bilo kao prirodni fenomen, kao neposredni izvor egzistencije ili jednostavno kao ljubav, obožavana plaža našeg djetinjstva, mladosti, sadašnjosti, kao što je meni i mojim prijateljima.  Duljina pješčanog spruda se skratila. Ploče na kojima smo mislili da je žalo "fiksirano", odjednom su izvirile na zapadnoj strani, a plaža je pobjegla prema istoku. Dobila neobičan, kvadratan, iskošen oblik. Često je na vrhu jezero, prednja strana dobila je šljunčane čuperke. Na sredini su toliko veliki nanosi pijeska, kao da smo usred pustinjske dine. Zapadna strana "od Murvice" stanjila se tako da se žalo posve približilo šumici. Naravno, za ono što volimo, ne damo da se kritizira. No, Zlatni rat se promijenio. To se vidi golim okom. Ono što je sada sigurno: Nitko ne zna točan odgovor na pitanje zašto je plaža Zlatni rat u Bolu na Braču značajno promijenila oblik.

Nekad mi se čini da se ne događa ništa posebno. Da se Zlatni rat smanjuje, vraća na staru mjeru.  Fotografija koju prilažem iz 1960. godine, jasno pokazuje da se plaža zaista kroz desetljeća mijenjala. Spominje se da je izgradnja hotela 60-ih godina i nanos građevinskog materijala utjecao na produljenje i preoblikovanje plaže. No, mi smo navikli na savršeni, simetrični Zlatni rat. Moćan i trikizan. S plakata.

Pristupam temi promjene oblika plaže Zlatni rat iz osobnog, emocionalnog razloga. Bol na Braču moje je rodno mjesto, plaža Zlatni rat je prvi žal na kojem sam naučila plivati. S ocem sam dok je bio živ i dok ga je služilo zdravlje znala otići na ribe i kadgod bismo došli do punte, rekli bismo: kako je lip! Zlatni rat je organizam, biće prirode kojem se divim. Fotografija plaže Zlatni rat u Bolu na plakatima je Hrvatske turističke zajednice, godinama...obišla je cijeli svijet. Na internetima, u pariškom metrou. U skupim turističkim žurnarlima. Uvijek među prvih deset europskih plaža po ljepoti. Naša plaža. Naš Zlatni rat. Mjesto za kupanje, plivanje, surfranje, kajtanje, glisiranje, izležavanje, fotografiranje.

Zlatni rat je zaštićeni krajobraz prirode od 1965. godine, svojom ljepotom spada u rijetke prirodne fenomene, vizualno je atraktivan i valja reći da na ljepoti ove plaže počiva u velikoj mjeri turizam sa stoljetnim stažem u popularnom ljetovalištu Bol. Kako sam za plažu osobno vezana odrastanjem i sjećanjima, doživljajima, pristupam ovoj promjeni pažljivo, ne hrleći u optužbe, afektivno, upirući prstom u "krivce", što je vrlo popularno i na društvenim mrežama, i među sveznalicama opće prakse.

O promjenama i mogućim uzrocima promjena na plaži Zlatni rat htjela sam pisati za jedan novinarski portal. Razgovarala sam sa geologinjom Kristinom Pikelj, znanstvenicom s Geološkog fakulteta koja je godinama istraživala promjene na plažama na Dugom otoku. Pikelj je prijavila dva projekta monitoringa i istraživanja promjena na plaži Zlatni rat, o čemu nemam daljnja saznanja, kada će istraživanaj krenuti. Njezine odgovore neću ovom prilikom objavljivati jer nije bio dogovor da ih objavljujem na Facebooku. Odgovore sam tražila od ustanove Krš i more, nadležne za brigu o Zlatnom ratu, od hrvatskog Ministarstva okoliša i Ministarstva turizma. Nitko mi nikada od navedenih institucija nije odgovorio na poslane upite. Ako po strani ostavim nepristojnost zvanu "šutnja administracije", ne čudim se previše. Jednostavno, prije provedenih ozbiljnih istraživanja, nije ni moguće odgovoriti s preciznošću. Ostajemo u polju nagađanja. Čuđenja. Neprihvaćanja.

Bolski je umjetnik Ivica Jakšić Čokrić Puko, malo je reći, bio ispred svoga vremena kada je sa svojom Multimedijalnom, putujućom, artističkom skupnom za mentalnu higijenu, fizikalnu terapiju i brzu prehranu "Šušur" Bol proveo akciju "Premještanje plaže Zlatni rat na sigurno mjesto, izvan dometa birokratskih struktura". Bila je to akcija iz tri dijela (2002-2003). Stanovnici Bola bili su pozvani da dođu u što većem broju na Zlatni rat s kantama i lopaticama i prebace žalo s plaže u središte Bola na Trg žrtava turizma. Druga je faza bilo prenošenje plaže u selo Pražnica u središtu Brača, a treća faza prenošenje "u pizdu materinu". Jakšić je uvijek bio borac protiv turizma. Na tom tragu, otvara se pitanje je li vrijeme za promišljanje "od-rasta" umjesto rasta. No, to je za neku je novu temu, možda u budućem zapisu.

Ono što sam jednom prilikom u komentaru na FB ispod fotografije koja svjedoči promjenu pokušala reći, no komentar je neslavno završio, bilo je: mi, ljudi, koji mislimo da se svemir vrti oko nas i da smo gospodari prirode, dobro bi bilo da prihvatimo da nismo gospodari prirode. Krajobraz se mijenja i uslijed ljudskog djelovanja, no u uslijed samih prirodnih ciklusa. Mi još uvijek ne znamo točan razlog zašto se mijenja oblik plaže Zlatni rat. Ne znamo jesu li odgovorne morske struje, promjena vjetrova, promjena klime, nasipanje umjetnog pijeska što utječe na morsko dno i dinamiku vraćanja žala na obalu, nestanak posidonije (morske trave) uslijed divljeg i nezakonitog sidrenja (znanstvenica Pikelj tvrdi da nije zamijećeno smanjivanje površine posidonije), ukratko, ne znamo mijenja li se plaža uslijed utjecaja ljudskog faktora ili uslijed prirodnih promjena koje bi se ionako dogodile. Laički iskazi u mainstream medijima uglavnom donose više štete ovoj problematici nego koristi. Razumljivo je da panika proizvodi različite reakcije.

Jedno je sigurno, mi ćemo morati prihvatiti da se priroda mijenja, da se mijenja Zlatni rat i da on nije timareni konj koji će nas poslušati jer mi tako hoćemo. Moguće je i vrlo vjerojatano da se oblik plaže zauvijek promijenio. Moguće da svjedočimo promjeni u povijesti geologije mora koja bi se dogodila bez obzira na sve razloge o kojima mi nagađamo. Moguće da smo zaista ovu promjenu sami skrivili svojim djelovanjem i zahvatima na obali, te pretjeranom eksploatacijom plaže. 

Bilo bi svakako korisno  i nužno da se što prije provedu stručna istraživanja, da vlasti shvate koja je ekološka, strateška i ekonomska važnost plaže, no ponajviše, koliko je lijepa i posebna, magična. Ta nas ljepota kao i strah da je gubimo - najviše uznemiruje. No, ako odemo dalje od naših materijalnih i budimo iskreni, sebičnih želja, možemo reći da je pred nama biće prirode koje se mijenja, pred našim očima, kao što i sami starimo, ne izgledamo jednako nakon određenog protoka godina, htjeli to prihvatiti ili ne.

Zlatni rat, u svakom slučaju volimo te. Za sve godine kupanja, odmora, uživanja, prskanja, plivanja, picigina, prvih ljubavi, noćnih kupanja, noćnih drpanja, za sve sladolede, girice, preskupe ležaljke, davne lubenice, za maeštral na drugu bandu, za prženje na prvu bandu, za briškulu i belu u šumici, za dane velikih valova, za bacanje u valove, za sve pronađene "kamene sreće" – hvala ti. Za sve migavice koje su zimi potezali ribari. Za sve turiste koji su na tebi ležali. Za svu djecu koja su se popišala u more oko tebe. Za sve šugamane i kreme koje si istrpio, za sve čikove od duvana. Samo da znaš. Volimo te. Ako nestaneš jer ti se više ne da biti s nama, jer smo ti grozni ili si se samo umorio, volimo te i dalje.

* Arhivske fotografije plaže Zlatni rat iz 1926. i 1960. godine preuzete su sa stranice Boljani info. Na plaži iz 1960. vidi se na početku šumice manji objekt, prodavaonica pića, prvi ugostiteljski objekt na plaži.

 

Podijeli na Facebook