U mom slučaju, dok pišem poeziju, prozu ili kritiku imam posve različite ličnosti, živim živote koji si međusobno pretjerano i ne nalikuju. Takav pristup pisanju, koji francuski pisac Tristan Garcia emfatično naziva shizofrenim, na mene djeluje iznimno oslobađajuće – što, naravno, ne znači da takav učinak ima na svakoga. Pisanje je, na koncu, usamljenički proces i posao, čak i u vremenu društvenih medija
Da bi se nešto moglo dubinski promijeniti, potrebno je promijeniti svjetonazorske i vrijednosne stupove društva u kojem živimo, okrenuti ga humanizmu – počevši od vrtića, pa do fakultetskih okvira i programa, o širim aspektima da i ne govorim: pismenost, kultura i umjetnost – ukoliko želimo da ne budu endemske već redovne pojave – moguće su samo u društvu koje tendira moralnim i intelektualnim vrijednostima, duhovnoj i svjetonazorskoj otvorenosti i socijalnoj pravednosti
Nacionalizam je povezan sa strahom od modernosti, od brzine, od promjena, od novih saznanja. Taj strah goni ljude da se omataju u nacionalne zastave kao u kakvu spasonosnu simboličnu placentu. Taj isti strah je uzrok strašne ksenofobije i svakodnevnog nasilja. Nacionalizam je neka vrsta petrifikacije, zaustavljanja, okamenjivanja. Zato, uostalom, i Srbi i Hrvati vole svoje kamenje, kamenjare, ogoljelost
Nikola Leskovar, varaždinski književnik i novinar, dobitnik je nagrade Prozak za 2016. godinu za roman "Tijelo od soli", koja se dodjeljuje za najbolji prozni rukopis autora do 35 godina starosti. Ove godine predstavit će se i zadarskoj publici na KaLibar bestivalu koji će se održati od 27. do 29. rujna
Prva nagrađena pjesnikinja predstavljena na ovogodišnjem festivalu Prvi prozak na vrh jezika, nakon nastupa projekta Zaron, bila je Marija Dejanović, laureatkinja Gorana za mlade pjesnike, najuglednije hrvatske pjesničke nagrade. Rođena Siščanka, Marija Dejanović prvi put je predstavila svoju poeziju na Stihovnici Siska
Crna, pesimistična poezija apokaliptične atmosfere ukoričena pod naslovom “Vučji sat“ donijela je Luciji Butković nagradu “Na vrh jezika“ za 2017. i ovogodišnju promociju knjige. Lucija Butković studira filozofiju i komparativnu književnost
Jahina u svojem debitantskom romanu “Zulejha otvara oči“, koji je u Hrvatskoj upravo objavila nakladnička kuća Hena com, majstorski opisuje jedan od najokrutnijih političkih trenutaka u povijesti SSSR-a i veliča volju za životom, žrtvu, hrabrost – i ljubav. To su prepoznali i čitatelji pa je roman već prevedan na 29 jezika
U godini kad je knjiga na hrvatskom jeziku postala ugroženija doslovce više nego ikad prije u povijesti, čini se ludim pokrenuti novu nakladničku kuću, i to još onu koja objavljuje kolekcionarska izdanja - pedantno prevedena i uređena, na papiru koji neće požutjeti, u tvrdom uvezu i s posebnom kutijom za čuvanje knjiga. Vladimir Cvetković Sever, Martina Pranić i Hana Šneler odlučili su krenuti upravo u tom smjeru i osnovali Mitopeju
U ljeto 1566. godine, u Dardi, Hamza-beg u samo sedamnaest dana, uz pomoć 25 tisuća ljudi, izgradio je veličanstveni most koji su u to vrijeme nazivali osmim svjetskim čudom. Istodobno u Osijek dolazi Marija, bludnica i ubojica, s vrećicom dukata, “nagradom” sultana. Tako počinje povijesna priča "Turski most" Ljiljane Šapić koja će se protegnuti na više od stotinu godina i Mariju povezati s Jelenom koja se zove i Ajsun...
Sanja Baković, Nada Topić, Željka Horvat Čeč i Martina Vidaić u zajedničkom razgovoru govore o uzorima, poeziji i stausu pjesnika. Sve četiri pjesnikinje gostuju na predstojećem književnom festivalu Kalibar koji će se održati u Zadru od 21. do 23. rujna
Na festival Prvi prozak na vrh jezika Lara Mitraković stigla je s nagradom "Zdravko Pucak", koju dodjeljuje Grad Karlovac
Gorana za mlade pjesnike osvojila je ove godine fizičarka koja piše pjesme – Monika Herceg iz Siska, studentica fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. S Monikom Herceg razgovaramo o tome zašto je u njezinim pjesmama toliko motiva iz prirode
Priču Romana Simića "Baba Jaga i div Zaborav" ilustrirao je Manuel Šumberac i nastala je slikovnica koja je proglašena najboljom hrvatskom slikovnicom u prošlogodišnjoj produkciji
“Stanzia Grande” drugi je Freyev roman, nakon “Kristalnog kardinala” objavljenog 2014. godine, kojim je Frey kritičarima dokazao svoju spisateljsku nadarenost. U “Stanziji” tema je ponovno velika, štoviše veća od života – ljubav koja traje i preko smrti, a anđela pretvara u demona koji bi i vječni život ponudio kako bi se približio tjelesnom užitku
Autor, teatrolog i sveučilišni profesor u velikom intervju govori o svojoj novoj knjizi “Uvod u primijenjeno kazalište” koja se bavi kazališnom marginom, ali se i osvrće na aktualne kulturne i političke trendove u hrvatskom društvu. Kako je došlo do toga da u Hrvatskoj umjesto kulturne politike imamo politiku u kulturi i da je zavladala logika krda na plitkom pojilu?
Roman "Mileva Einstein – teorija tuge" treći je u nizu biografskih romana o slavnim ženama u sjeni koje je napisala Slavenka Drakulić. Godine 2012. veliki hit Slavenke Drakulić bila je "Frida ili o boli" o velikoj meksičkoj slikarici Fridi Kahlo. Godine 2015. u biografskoj knjizi "Dora i Minotaur" Slavenka Drakulić opisala je sudbinu fotografkinje Dore Maar pored genijalnog Picassa