Tri ovdje odabrane pjesme preuzete su iz zbirke poezije “Supruga svijeta” (1999.), a u njima Carol Ann Duffy ispisuje portrete supruga slavnih muškaraca: kritični i gorki glasovi gospođe Ezop, Darwin i Faust otkrivaju nekad drugu, a nekad alternativnu stranu povijesti, prikazujući te žene iz sjene kao duhovite, neugodne i beskompromisne promatračice muške taštine i ambicije
Postojećim naslovima projekta BEK pridruženo je još šest proznih koje potpisuju Staša Aras, Aleksandra Kardum, Natalija Miletić, Jadranka Pintarić, Marina Vujčić i Jelena Zlatar Gamberožić, čime je premašena brojka od 300 domaćih književnih naslova, od kojih su 123 prozna
Samoborska nakladnička kuća Opus Gradna upravo je objavila prvi roman iz Archerove sedmodijelne "Sage o Cliftonima", popularnog serijala koji je počeo pisati u sedamdesetoj godini života. Archer je pripovjedač staroga kova kojeg, možda i zbog vlastitog životnog iskustva, opsjedaju svevremenske teme: tegobno odrastanje u malom mjestu, siromašan život iz kojeg se pošten i odgovoran dječak uzdiže poput heroja, skromna majka koja je spremna na svaku žrtvu za svojega sina, plemeniti starac s tajnom koji pomaže siročetu bez oca, mala zajednica ljudi koja se urotila da pomogne hrabroj ženi…
Kao tinejdžerica studirala je u Parizu klasičnu glazbu. Željela je postati operna pjevačica, ali je bila previše nervozna i sramežljiva da bi nastupala. Obožavala je sprovode. Bila je prva žena sa Zapada koja je učila surfati na dasci. Pristala je biti predsjednicom slavnog Istražiteljskog kluba uz jedan uvjet, da nikad ne mora držati govore. Bila je osoba koja je više slušala, nego govorila, koja je više vidjela, nego što je bila viđena
U prvom su kolu biblioteke "Nije lektira" objavljeni romani "Šempi ti smopi da limvo te" Ane Đokić Pongrašić i "Krive su Seka i Seka" Zorana Pongrašića, posljednji dio trilogije koja je započeta romanom "Mama je kriva za sve" te nastavljena romanom "Ovaj put je kriv tata"
Za čim ja tragam družeći se s knjigama? Zašto se sada primjerice ne mogu odreći knjige za koju s velikom sigurnošću mogu pretpostaviti da je neću pročitati i svejedno je slažem u kutiju da je ponesem? Njemački povjesničar umjetnosti Aby Warburg tvrdio je da knjiga s kojom je netko upoznat nije u većini slučajeva knjiga koju taj netko treba. Kako da znam koju trebam?
Ljudska bića su tajanstvena, divna, opasna stvorenja. Istodobno smo ranjivi i nevjerojatno otporni. Sposobni smo za veličanstveno stvaranje, ali i silno razaranje. Većinu vremena čini se da nemamo nikakvu kontrolu nad životom, no usprkos tome svi želimo biti sretni. Knjiga psihijatra i psihologa dr. Roberta Waldingera i dr. Marca Shulza, voditelja i suvoditelja slavnog Harvardskog istraživanja o razvoju odraslih – koje traje već 84 godine! – konačno daje neke (znanstvene) odgovore na pitanja o sreći. Sretnima nas, naime, čine kvalitetni odnosi
U desetak nezavisnih hrvatskih kina do kraja kolovoza prikazuje se dirljiv dokumentarac “Vodič za ljubav i borbu protiv kapitalizma” francuskog redatelja Basilea Carré-Agostinija koji prati dvoje ostarjelih francuskih sociologa, autore brojnih knjiga, u njihovoj borbi za socijalnu pravdu
Teatrologinja, spisateljica i profesorica na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu Nataša Govedić piše o romanu "Ništa osim noći" Johna Williamsa koji je objavila nakladnička kuća Fraktura u prijevodu Patricije Horvat
Alfred Tennyson, uz Roberta Browninga, najistaknutiji je viktorijanski pjesnik. Tatjana Jukić, redovita profesorica na Odsjeku za engleski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, prevela je na hrvatski jezik njegovu pjesmu "Gospa od Shalotta" iz 1832., i to revidiranu verziju koju je Tennyson objavio deset godina poslije, 1842. Posrijedi je jedna od najpoznatijih Tennysonovih pjesama, koja je i danas emblematska za recepciju viktorijanske kulture
Ako je točna Drewermannova opservacija da u djelima Dostojevskog postoje samo tri teme koje se neprestance vraćaju: siromaštvo, krivnja i smrt, odnosno: samilost, razumijevanje i besmrtnost duše, onda je ta djela on pisao i za nas, te teme su i naše teme danas. Nalazimo ih i u "Bjesovima", romanu o đavolskom iskušenju da se svijet preoblikuje, o demonskoj obuzetosti silama zla i razaranja, u kojem Dostojevski proriče širenje nihilizma, kaosa i mržnje. Da, bio je i prorok
Pred vama je naš tradicionalni popis za ljetno čitanje – i ove godine na popisu je stotinu knjiga, a knjige smo razdijelili u četiri skupine: stranu beletristiku, stranu publicistiku, domaću književnost i publicistiku te knjige za djecu i mlade. Knjige na listi poredane su abecednim redom, prema prezimenima autora. Kao i prethodnih godina, pri sastavljanju liste vodili smo se načelom da je ljeto vrijeme kad imamo najviše vremena za čitanje, a ne nužno vrijeme rezervirano za "lakšu" literaturu
Dubravka Zima, izvanredna profesorica na Fakultetu hrvatskih studija i, između ostalog, autorica knjige "Djevojka u gradu: djevojaštvo u 19. stoljeću", u svojem eseju daje kratki pregled povijesti hodanja, s naglaskom na knjigu Rebecce Solnit iz 2000. godine "Wanderlust: a history of walking", objavljenoj u srpskom prijevodu 2010. godine kao "Lutalaštvo: historija hodanja"
Na ovogodišnjem Zagreb Book Festivalu gostovala je ugledna švicarska frojdovska psihoanalitičarka koja je predstavila svoju upravo objavljenu knjigu o mržnji. Jeannette Fischer u njoj upozorava da se mržnja ne može iskorijeniti mržnjom i da je jedini način da prestanemo mrziti taj da razumijemo njezine korijene
Najznačajniji roman 20. stoljeća neki su proglašavali najluđom knjigom ikad objavljenom, čudeći se što se to dogodilo s isusovačkim đakom da je tako krenuo po zlu. Joycea su nazivali književnim šarlatanom najgore vrste, pisali da je infaman po ukusu i stilu, da mu ne treba pridavati nikakvo značenje, da će "Uliks" dokrajčiti roman kao književnu vrstu i da će poslije njega biti nemoguće pisati ih. No, "Uliks" je na europski i američki roman 20. stoljeća izvršio jači utjecaj nego ijedna druga knjiga
Na festivalu koji se od 14. do 18. lipnja održava u Zagrebu i Zadru gostuju njemačka autorica Shida Bazyar, španjolska spisateljica Sara Mesa, talijanska spisateljica Giulia Caminito, mađarski novinar i pisac Sándor Jászberényi te brojni domaći pisci