Kad kažemo "čovjek", uglavnom mislimo na muškarca: muškarci se, naime, podrazumijevaju, a žene se uopće ne spominju, naglašava britanska aktivistica, novinarka i autorica Caroline Criado Perez u svojoj knjizi "Nevidljive" koju je objavila nakladnička kuća Stilus. Riječ je o knjizi koja koja razotkriva šokantnu i opasnu pristranost podataka u svijetu u kojem je muškarac mjerilo svih stvari
Danas je romantasy jedan od žanrova koji najbrže osvajaju globalno tržište knjiga, obožavaju ga milijarde žena diljem svijeta, preplavio je društvene mreže i digitalne platforme ljubitelja knjiga, a prigrlili su ga i veliki svjetski izdavači. I domaće tržište prati svjetske trendove, u koje se uklapa i Lumen s idealnim darovima za svaku ljubiteljicu žanra – romanima "Savez s Kraljem Vilenjaka", "Bilo jednom slomljeno srce", "Skupljač vještica", "Mač tajni" i "Gospodarica željeza"
U novom nastavku naše stalne rubrike preporučujemo vam jedan od najpopularnijih romantasy serijala na svijetu u kojem je Pepeljuga pretvorena u plaćenog ubojicu, potom publicistički hit koji je ispravio znanstvenu nepravdu prema ženama i ženkama te roman s ključem u kojem pratimo ljubavnu vezu mlade književne urednice i 70 godina starijeg pisca
Roman "Žigice" doživio je iznimnu recepciju, a nedavno je izašlo i četvrto izdanje romana objavljenog u travnju 2024 u izdanju Stilusa. U središtu ovog sjajnog djela priča je o razornom požaru nedaleko od Splita, koji pokreće istragu i razotkriva dublje slojeve kolektivne i osobne krivnje. Kroz spoj mediteranskog noira i obiteljske drame, Pavičić majstorski prikazuje složenost ljudskih odnosa, kao i društvene dinamike
Velika francusko-američka kiparica od djetinjstva je rastrgana: otac je želio još jednog sina, njezinu majku vara s brojnim ljubavnicama, kad joj majka umre, djevojka se baci u rijeku. Spasit će je brak i odlazak u Sjedinjene Države gdje će svoju depresiju i potisnuti bijes pretvoriti u kreativnu energiju za jedan od najzanimljivijih kiparskih opusa. O tome govori dokumentarac "Skulptura i bijes" redateljice Marie-Ève de Grave nedavno prikazan u sklopu Arterije
U dokumentarcu "No Home Movie" i knjizi "Moja majka se smije", koju je upravo objavila Udruga Bijeli val u prijevodu Milene Ostojić, slavna belgijska redateljica bilježi posljednju godinu života svoje majke, poljske Židovke koja je preživjela Auschwitz
Tadijanović je sam svoju poeziju nazvao osobnim dnevnikom, i time je obilježio, prije svega, kao rekonstrukciju vlastitoga životnog puta. Trenuci koje Tadijanović "zaustavlja" u svojim pjesmama nisu običan podsjetnik pjesniku, ili istraživaču njegove poezije, nego svijest o tome da je pjesma ponornica koja iz života izvire i u život se ponovno vraća
Čitajte svježe.
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Finski filozof i psiholog Frank Martela u svojoj knjizi "Divan život", što ju je upravo objavila zagrebačka Planetopija, upozorava da smo vjeru u Boga i kozmički red zamijenili slijepom vjerom u sreću i time sami sebi izazvali duboku egzistencijalnu krizu. Sreća je postala kulturna norma; uručen nam je moralni sustav u kojem se dobrota mjeri time koliko se dobro osjećamo. Umjesto da tražimo smisao života, vrijeme je da se okrenemo – smislu u životu
Zagrebački nakladnik DAF nedavno je objavio knjigu poznatog etnologa, antropologa i kulturologa Hansa Petera Duerra "Ni dieu – ni mètre: Anarhične primjedbe o teoriji svijesti i spoznaje", zapravo njegovu skraćenu doktorsku radnju iz 1971. koja je rezultat druženja s guruom Paulom Feyerabendom, kasnijim prijateljem Carlosom Castañedom i akademsko–filozofskim mentorom Dieterom Henrichom koji je Duerra u Heidelbergu habilitirao
Dario Grgić piše o knjizi "Temeljna pitanja mistike" koju su napisali Alois Maria Haas, Hans Urs von Balthasar i Werner Beierwaltes, a objavila lani Matica hrvatska u prijevodu Ivana Kordića
Što gledamo da bismo vidjeli sebe, pita Sokrat. Zrcala, odgovara Alkibijad. Oko treba motriti drugo oko da bi vidjelo samo sebe. A da bi duša vidjela samu sebe mora motriti u dušu, posebno u onaj dio gdje je smještena vrlina duše, mudrost. Književni kritičar Dario Grgić piše o romanu Vere Mutafčieve "Alkibijad Veliki" (Sandorf, Zagreb, 2016, prijevod: Ksenija Banović)
Svijet se srušio, teška vremena postala su gora, toliko strašna da je gotovo neukusno zazivati hrabrost i dobrotu. Tko se uopće može približiti drugima u trenutku kad nam govore da držimo odstojanje od najmanje dva metra? Tko može misliti na ljubav u trenutku kad je gotovo jedino što osjećamo strah? Budistička redovnica Pema Chödrön ponudila je moguće odgovore na ta pitanja u svojim knjigama
"Psihologija volje" Geralda G. Maya četvrta je knjiga u Sandorfovoj biblioteci posvećenoj klasicima perenijalne filozofije; konkretno, Mayova knjiga napisana je prije gotovo četrdeset godina i zadivljujuće je koliko korespondira sa suvremenim čovjekom. U njoj američki psihijatar iznosi hipotezu kako bi ljudska volja na neki način morala žrtvovati svoju ambiciju za vladanjem i prihvatiti mjesto koje joj pripada kao dinamičnoj manifestaciji duha, punoj ljubavi
Umjetnica Ivana Nikolić dvije je godine radila na kartama koje kombiniraju psihologiju i umjetnost, a objavila ih je nakladnička kuća Planetopija. Karte služe kao alat za razumijevanje unutarnjih procesa, pomažu osvijestiti tijelo, osjećaje, potrebe, kreativne potencijale, misli, želje, motivacije, razvijaju kreativnost, povezuju emocije i duhovnost
Pjesnikinja, esejistica, književna kritičarka i jedna od najmlađih urednica časopisa New Yorker Meghan O’Rourke u svojoj knjizi "The Long Goodbye: A Memoir" piše o svom iskustvu žalovanja za majkom koja je umrla od karcinoma
Književnik – to mu je u naravi – želi da ga se čuje. A ipak mu se učini čudnim kad jednoga dana osjeti da može djelovati – to više što malo toga utješnoga ima reći ljudima kojima je potrebna utjeha kako to samo može biti ljudima pozlijeđenima, ranjenima i punima velike tajne boli kojom je prije svih drugih stvorenja obilježen čovjek, pisala je Ingeborg Bachmann
Louise Glück simbolički Perzefonu koristi slično kao Dante Vergilija: Perzefona je putnica što korača zajedno s Koscem, "živomrtvi" podsjetnik na gubitak, ne samo onaj koji smrt donosi, nego i koji smrti prethodi – božica je lirskom subjektu i čitatelju utjelovljeni "memento mori". Istodobno, Glück u Perzefoninoj ženskoj priči pronalazi paralelnosti s vlastitim, ali i univerzalnim ženskim iskustvom
Milko Valent najpoznatiji je po radikalnoj slobodi tematiziranja seksualnosti i erotike, a riječ je o autoru koji živi isključivo od pisanja, piscu visoke radne energije, eruditu i osobi gotovo enciklopedijske žudnje za spoznajom
Krešimir Bagić piše o zbirci poezije "52 dana. Interkontinental" koju su zajednički napisali pjesnici i dugogodišnji prijatelji Branko Čegec i Miroslav Mićanović. Obojica su deziluzionirani žitelji ovoga svijeta, povremeno su melankolični, često se okreću prošlosti, viđenim slikama, proživljenim događajima, vremenu kada se intenzivnije živjelo. Unatoč svemu, njihov je govor nerijetko ludičan, oni kao da se zaboravljaju pišući, kao da prkose svakodnevici, kao da se obnavljaju ulazeći u nepredvidive labirinte lirike
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više
