Živjela je između Istoka i Zapada, u najburnije vrijeme neprestanog konstruiranja i dekonstruiranja povijesti, baš kao što su činili njezini junaci: pisali su i brisali, ispunjavali listove i bilježnice, pa ih uništavali, dok je istina bila „kostur iz ormara“ koji se skrivao od nepoželjnih pogleda. U "Jučer" je sadržano sve što nas je i u njezinoj trilogiji o blizancima oduševljavalo, zbunjivalo (ili žestilo), uznemiravalo: nepostojanje geografskih referenci, iznenadne mijene perspektive i vremena, rat, nasilje, smrt, laži, turobnost, očaj, dvostruki identiteti, nezatajena seksualnost…
"Stogodišnji rat protiv Palestine" Rashida Khalidija predstavlja snažnu, argumentiranu i duboko osobnu povijest Palestine viđenu kroz prizmu stoljeća neprekinutog sukoba, otpora i kolonijalnog nasilja. "Meksičke željeznice" Giana Marca Griffija velik su roman u svakom smislu te riječi, majstorski i grandiozno ispripovijedano enciklopedijsko djelo. "Zakon slabijeg" fascinantan je crnohumorni debitantski roman francuskog pisca Davida Ducreuxa Sinceyja
Detalji o Marku Zuckerbergu, Sheryl Sandberg i drugim figurama s vrha Facebooka nisu važni zato što su pikantni, nego zato što razbijaju mitologiju. U javnosti su takve figure godinama postojale kao kombinacija genija, vizionara i ekscentričnih vođa nove epohe. U knjizi Sare Wynn-Williams "Bezobzirni ljudi" oni gube auru povijesnih protagonista i postaju nešto mnogo prizemnije, ali i opasnije: ljudi sa slabostima, taštinama, emocionalnim slijepim točkama i golemom količinom moći nad tuđim životima
Erazmo Roterdamski uglavnom se nije upuštao u duboka pitanja skolastike i teologije, radije je isticao iskrenost jednostavne vjere, Kristove moralne poruke, težnju čestitom i skromnom življenju. Premda su dugo bila zabranjena, Erazmova djela ipak su kružila među učenim ljudima i njegove su ideje doživjele preporod u vrijeme prosvjetiteljstva koje ga je smatralo pretečom racionalizma. Čitajući danas Erazma bjelodano je koliko su teorija i praksa izvornog kršćanstva u diskrepanciji, da je jedva išta ostalo od Kristovog nauka… Književna kritičarka Jadranka Pintarić piše o knjizi Erazma Roterdamskog "O svijetu i smrti" (Preziranje svijeta, Priprava na smrt, Utješni govor o smrti, Smrt i pogreb) koju je preveo Branko Jozić, a lani objavila Kršćanska sadašnjost
Ako vas je ikad zanimalo o čemu ljudi razmišljaju – kakve im gluposti padaju na pamet, čega se boje ili o čemu sanjaju – odgovore nudi nova knjiga Simona Rogersa, "What We Ask Google: A Surprisingly Hopeful Picture of Humankind". U njoj je objavio uvide iz najveće banke podataka na svijetu koja prikuplja naša pretraživanja na Googleovoj tražilici već dva desetljeća
"U nepokošenoj travi" raskošno je ilustrirana priča o putovanju malog djeteta u svijet izvan sjene doma – čaroban krajolik u kojem otkriva tajne dijeljenja, povezanosti i slaganja s ljudima koje volimo. Knjiga "Kučke iz rezervoara" isprepleće razuzdana svjedočanstva živih i mrtvih kako bi stvorila feministički, psovkama prožet prasak meksičke književnosti. Frenetičan, iznenađujući i izrazito originalan, "U glavu" prikaz je želje, zavisti, perfekcionizma, ludila i čistog tjelesnog užitka koji pokreću mlade žene da se bore
Serijal "Dvor trnja i ruža" Sarah J. Maas, poznat i kao ACOTAR po akronimu naziva serijala, jedan je od najvećih fenomena suvremene romantasy književnosti – spoj raskošnog fantasy svijeta, velike ljubavne priče, političkih saveza, opasnih dvora, magije i likova koji su osvojili čitatelje diljem svijeta. Knjige Sarah J. Maas prodane su u više od 75 milijuna primjeraka i prevedene na 40 jezika, a upravo je serijal "Dvor trnja i ruža" postao jedan od ključnih naslova koji su romantasy pretvorili u globalni čitateljski pokret
Čitajte svježe.
Prijavite se na naš newsletter i redovno ćemo vam na vašu e-mail adresu slati slasne porcije najsvježijih književnih recenzija i članaka iz svijeta Najboljih knjiga.
Nakon uspješnice "Doba čarobnjaka" – koju je posvetio Heideggeru, Benjaminu, Wittgensteinu i Cassireru – njemački filozof i pisac Wolfram Eilenberger napisao je novu knjigu, posvećenu filozofkinjama: u "Plamenu slobode" govori o životu i mišljenju Hannah Arendt, Simone de Beauvoir, Simone Weil i Ayn Rand, u razdoblju između 1933. i 1943. godine
Finski filozof i psiholog Frank Martela u svojoj knjizi "Divan život", što ju je upravo objavila zagrebačka Planetopija, upozorava da smo vjeru u Boga i kozmički red zamijenili slijepom vjerom u sreću i time sami sebi izazvali duboku egzistencijalnu krizu. Sreća je postala kulturna norma; uručen nam je moralni sustav u kojem se dobrota mjeri time koliko se dobro osjećamo. Umjesto da tražimo smisao života, vrijeme je da se okrenemo – smislu u životu
Nakladnička kuća TIM press objavila je kultnu knjigu britanskog političkog filozofa u kojoj napada humanizam. Autor knjige "Psi od slame" polazi od Darwinove hipoteze da vrste zapravo ne postoje, pa tako ni ljudska: one su samo strujanja u postojanom tijeku gena. Ako nema vrste, onda nema ni čovječanstva, pa ni svijesti na razini vrste/čovječanstva – što znači da zapravo ne možemo kontrolirati svoju sudbinu
Zagovaranje nenasilja susreće se sa skeptičnim odgovorima iz cijelog političkog spektra. Najčešći argument je da imamo pravo na samoobranu i da nasilje treba ostati jedna od taktika koje nam stoje na raspolaganju za rušenje nasilnih režima kao što su aparthejd, diktatura ili totalitarizam. No što razlikuje nasilje režima od nasilja koje ga nastoji srušiti? Je li uvijek moguće utvrditi tu razliku? Što ako je nasilje vrsta fenomena koji "neprestano izmiče iz ruku"? To su pitanja koja postavlja američka filozofkinja u knjizi "Sila nenasilja"
Kad su ljudi iz određene kulture ili tradicije otrgnuti iz svojih domova i zemlje, kad su njihove knjižnice, groblja, vjerska središta ili svetišta oskvrnuta ili su im uskraćena, kad su njihov jezik, obredi ili običaji zabranjeni ili zaboravljeni, kad su razdvojeni od svojeg naroda, poniženi, podvrgnuti brutalnostima, mučeni ili ubijani, traumatična rana otvorena je u kolektivnoj psihi i ostavlja ožiljak progonjenome i progonitelju, a nosit će je i prenositi mnogi naraštaji
Izražavati se, govoriti i pokazivati uvijek (pogotovo izvana) djeluje jednostavnije nego što doista jest, pogotovo kad su naše obiteljske uloge duboko ukorijenjene te u mnogim slučajevima jasno zadane. O tome govori roman "Odrasli ljudi" Marie Aubert
Ta sablasnost društva koje navodno "brine" o našim pokojnicima, a ne o dobrobiti živih ljudi me doslovce zaprepašćuje, i to je taj gotski oblik demagogije. Naši mrtvi bi, da su živi, zasigurno mislili na život. Zašto nas ovdje stalno tjeraju da se pokoravamo zahtjevima umrlih, pita se književnica, znanstvenica i sveučilišna profesorica koja je upravo objavila novu knjigu "Crno, bijelo, sivo"
Pjesnikinja, esejistica, književna kritičarka i jedna od najmlađih urednica časopisa New Yorker Meghan O’Rourke u svojoj knjizi "The Long Goodbye: A Memoir" piše o svom iskustvu žalovanja za majkom koja je umrla od karcinoma
Christina Rossetti i Emily Dickinson rođene su u razmaku od svega pet dana, obje u prosincu 1830. godine, svaka sa svoje strane Atlantika, da bi – svaka sa svoje strane – obilježile i transformirale liriku na engleskom jeziku u devetnaestome stoljeću. Tatjana Jukić, redovita profesorica na Odsjeku za anglistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, prevela je na hrvatski dvije njihove svibanjske pjesme
S osam novoobjavljenih pjesničkih naslova, među kojima je i "Zbiljka" aktualnog dobitnika Goranova vijenca – Miroslava Kirina, broj onih koje potpisuju dobitnici Gorana za mlade pjesnike i Goranova vijenca popeo se na čak 70, od ukupno 187 – dakle više od trećine objavljenih, čime se mrežne stranice projekta BEK još jednom potvrđuju kao najrelevantniji besplatni digitalni repozitorij kad je u pitanju suvremena hrvatska poezija
Milko Valent najpoznatiji je po radikalnoj slobodi tematiziranja seksualnosti i erotike, a riječ je o autoru koji živi isključivo od pisanja, piscu visoke radne energije, eruditu i osobi gotovo enciklopedijske žudnje za spoznajom
Granica poezije je trenutak njezina prepoznavanja. Ako se nešto ne prepozna kao poezija, onda nije poezija. I to je tako. Mislim da je jako teško objasniti što je poezija, a što nije. To je trenutak kada se nataloženo kolektivno mišljenje i kulturno pamćenje susreće s individualnim osjećajem svijeta. Kao u čuvenim stihovima Branka Miljkovića koji to najtočnije opisuju: "Ceo jedan narod/ Izmišlja reči za pesmu/ Koju će se usuditi da napiše/ Jedan čovek posle sto godina"
Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice.
Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više
